Glavna postignuća
Tijekom protekle godine mnogo smo postigli zajedničkim radom. Pokazali smo otpornost, agilnost i viziju u osiguravanju blagostanja Europe, i to:
- povećanjem naše energetske neovisnosti zahvaljujući planu REPowerEU i odgovorom na ruski energetski rat protiv gospodarstva EU-a
- ubrzavanjem zelene tranzicije
- jačanjem položaja EU-a na putu prema nultoj neto stopi emisija zahvaljujući industrijskom planu u okviru zelenog plana
- oblikovanjem digitalne transformacije u Europi u kojoj je čovjek na prvom mjestu
- promicanjem europskih vrijednosti i interesa putem ulaganja u okviru strategije Global Gateway u cijelom svijetu
- jačanjem našeg jedinstvenog tržišta i socijalnog tržišnog gospodarstva
- povećanjem konkurentnosti EU-a uz potporu instrumenta NextGenerationEU.
Vraćanje naše energetske neovisnosti
Rusija ne vodi rat samo protiv Ukrajine, nego i protiv europskog gospodarstva tako što opskrbu energijom koristi kao oružje. Cilj je plana REPowerEU prekinuti ovisnost o ruskim fosilnim gorivima te vratiti i osigurati dugoročnu i održivu energetsku neovisnost Europe.
Na tome se zajednički radi na razini Europe. Države članice surađuju kako bi osigurale da svaka zemlja ima odgovarajuću opskrbu plinom, a EU radi na diversifikaciji svoje opskrbe energijom po pristupačnim cijenama.
Tekstualna verzija
- U prvih 8 mjeseci rata 70 milijardi kubičnih metara ruskog plina iz plinovoda zamijenjeno energijom iz drugih izvora
- Zaustavljen uvoz ugljena iz Rusije i drastično smanjen uvoz ruske nafte
- Europska skladišta plina popunjena do rekordnih razina – više od 95 %
- Od kolovoza 2022. do ožujka 2023. potrošnja energije i plina smanjena za 18 %
Platforma EU-a za kupnju energije
Komisija je uspostavila i platformu EU-a za kupnju energije za organizaciju prve zajedničke kupnje plina za države članice te Gruziju, Moldovu, Ukrajinu i zemlje zapadnog Balkana. Ta nam je zajednička kupnja omogućila da prvi put iskoristimo svoj kolektivni politički i tržišni utjecaj za bolji pregovarački položaj i osiguravanje opskrbe plinom i ukapljenim prirodnim plinom zahvaljujući objedinjavanju potražnje, a time i većoj privlačnosti za dobavljače.
Ubrzavanje zelene tranzicije i zaštita prirode
Ostvaren je znatan napredak u području energije iz obnovljivih izvora kao jednog od glavnih stupova plana REPowerEU: potrošnja energije iz obnovljivih izvora u EU-u udvostručila se tijekom 2022.
Naša Strategija za solarnu energiju pridonijet će bržem uvođenju fotonaponske energije. Uz to, EU je predvodnik u razvoju globalnog gospodarstva temeljenog na vodiku, a u pripremi je i paket za dekarbonizaciju vodika i plina.
Tekstualna verzija
- Tijekom 2022. više je električne energije proizvedeno iz energije vjetra i sunca nego iz plina
- Do 2030. dobivat će se gotovo četiri puta više energije iz fotonaponskih postrojenja
Kako bismo istim tempom nastavili prema cilju nulte neto stope emisija i pritom povećali konkurentnost industrije EU-a, Komisija je 1. veljače 2023. predstavila industrijski plan u okviru zelenog plana.
U ožujku su predstavljene tri glavne inicijative za potporu industrijskom planu u okviru zelenog plana:
U lipnju 2023. u estonskom gradu Narvi pokrenut je prvi projekt financiran iz Fonda za pravednu tranziciju: novo postrojenje za proizvodnju rijetkih zemnih magneta za električna vozila, prvo takve vrste izvan Azije. To je postrojenje povezano s novim rudnikom na Grenlandu i zajednički čine prvi europski lanac opskrbe „od rudnika do rafinerije”.
Nastavili smo i rad na obnovi prirode u Europskoj uniji: nedavno je predložen Akt o obnovi prirode i Akcijski plan za postizanje nulte stope onečišćenja. U međuvremenu smo donijeli Uredbu o deforestaciji, propis koji će onemogućavati ponudu neodrživih proizvoda u našim supermarketima, a ostvarili smo napredak i u postizanju ciljeva paketa „Spremni za 55 %”.
Ta će tranzicija, naravno, utjecati na poljoprivrednike i ruralne zajednice. Zajedničkom poljoprivrednom politikom (ZPP) za razdoblje 2023. – 2027., koja je stupila na snagu početkom godine, poljoprivrednicima će se pružati potpora za održivu proizvodnju sigurne i kvalitetne hrane, a ujedno očuvati vitalnost i raznolikost ruralnih zajednica.
Realizacija digitalnog desetljeća Europe
Digitalne inovacije transformiraju naše gospodarstvo vrtoglavom brzinom, a EU drži korak s tim promjenama. Brz razvoj umjetne inteligencije izazvao je pravu revoluciju, zbog čega je Komisija još u travnju 2021. predstavila Akt o umjetnoj inteligenciji. Tim će se aktom osigurati da sustavi umjetne inteligencije u EU-u budu sigurni, transparentni, etični, nepristrani i pod ljudskim nadzorom.
Europski parlament i države članice EU-a u ožujku su postigli dogovor o Europskom aktu o čipovima, a Vijeće je krajem srpnja službeno odobrilo uredbu o jačanju europskog ekosustava poluvodiča. Podaci su pokretačka snaga europskog digitalnog gospodarstva i stoga nam je cilj da EU postane predvodnik u društvu koje se temelji na podacima, što će se postići Europskom strategijom za podatke. Kad je riječ o gospodarstvu, Komisija je prošle godine predstavila dva nova prijedloga za prilagodbu plaćanja i šireg financijskog sektora digitalnom dobu.
Savezna zemlja Saska na istoku Njemačke uspješno se nosi s tranzicijom te je postala jedno od vodećih tehnoloških središta u Europi, posebno za mikroelektroniku. Financijska sredstva EU-a pritom su imala ključnu ulogu i pridonijela privlačenju dodatnih ulaganja. Najistaknutiji je projekt tvornica za proizvodnju čipova Infineon, investicija vrijedna 5 milijardi eura koja će otvoriti više od 1000 novih radnih mjesta za visokokvalificirane radnike. Očekuje se da će se na temelju Europskog akta o čipovima projektu dodijeliti milijarda eura.
Tekstualna verzija
- Ulaganja na temelju Europskog akta o čipovima procijenjena na više od 43 milijarde eura
- Francuska i Italija ulažu 8 milijardi eura u prva postrojenja te vrste za proizvodnju poluvodiča
- 8,1 milijarda eura javnih sredstava za važne projekte od zajedničkog europskog interesa
Još jedna ključna etapa dovršena je u studenome 2022., kad je stupio na snagu Akt o digitalnim uslugama, na temelju kojeg su internetske platforme preuzele veću odgovornost za ublažavanje štete i zaštitu prava korisnika. Kako bi provela Akt o digitalnim uslugama, Komisija je u travnju 2023. pokrenula Europski centar za algoritamsku transparentnost (ECAT), smješten u Zajedničkom istraživačkom centru Komisije.
U istom su mjesecu provedbom Akta o digitalnim tržištima ostvarena poboljšanja u području pravednosti i mogućnosti neograničenog tržišnog natjecanja na digitalnim tržištima.
Jačanje našeg jedinstvenog tržišta i socijalnog tržišnog gospodarstva
Ove smo godine proslavili 30. obljetnicu jedinstvenog tržišta, temelja trajne konkurentnosti Europe. Kako bi EU u budućnosti bolje iskorištavao svoje prednosti, Komisija je u ožujku predstavila novi dugoročni pristup u okviru kojeg će se podržavati uspješna poduzeća koja mogu konkurirati na globalnom tržištu, nuditi privlačna radna mjesta i postavljati globalne standarde.
Predložili smo i druge načine za potporu i daljnje jačanje jedinstvenog tržišta ove godine. U svibnju smo predložili najsveobuhvatniju i najambiciozniju reformu carinske unije od njezina uspostavljanja 1968. Mjesec dana ranije predložili smo nova pravila o patentima kao dio transparentnijeg, djelotvornijeg i održivijeg okvira za prava intelektualnog vlasništva.
Most Brăila otvoren je ove godine zahvaljujući više od 363 milijuna eura iz kohezijskih fondova EU-a. Dug 2 km, to je najduži most preko Dunava, najduži most u Rumunjskoj i treći najduži viseći most u EU-u.
Gospodarstvo EU-a i dalje pokazuje izvanrednu otpornost na uzastopne gospodarske šokove proteklih godina. Stopa rasta 2022. izvrsno se oporavila i dosegla impresivnih 3,4 %. Povećanje se može povezati sa stabilnim tržištem rada, rekordno niskim stopama nezaposlenosti i povećanjem zaposlenosti. Tome su znatno pridonijele odlučne mjere EU-a i njegovih država članica.
Naravno, u jedinstvenom europskom modelu nisu važne samo komercijalne prilike već i dobrobit društva te se građane stavlja u samo središte gospodarstva. U tu svrhu i s obzirom na to da čvrsto vjerujemo u moć socijalnog dijaloga, predložili smo mjere za jačanje socijalnog dijaloga na nacionalnoj razini i na razini EU-a. Istodobno moramo osigurati da naše mreže socijalne sigurnosti budu svrsishodne. Zato smo iznijeli preporuke za osiguravanje primjerenog minimalnog dohotka u svim državama članicama EU-a.
Sa svim je tim aspektima povezana potreba da se u Europi intenzivno ulaže u cjeloživotno učenje, koje je presudno za uspjeh zelene, digitalne i demografske tranzicije. Zato smo 2023. proglasili Europskom godinom vještina, za koju su države članice izdvojile oko 65 milijardi eura iz fondova EU-a.
Tekstualna verzija
- 1500 organizacija iz EU-a uključilo se u 14 industrijskih ekosustava
- 160 milijuna eura uloženo je u inicijative za vještine
- 2 milijuna građana sudjelovalo je u aktivnostima usavršavanja i prekvalifikacije
- 15 500 programa osposobljavanja ažurirano je ili razvijeno
NextGenerationEU i poticanje europskih ulaganja
Tijekom 2022. i 2023. započela su zajednička europska ulaganja u vrijednosti od 800 milijardi eura putem instrumenta NextGenerationEU u konkretne projekte na terenu s ciljem da izgradimo održivu, otpornu i konkurentnu Europu kako bi se svim Europljanima zajamčilo blagostanje.
Temelj instrumenta NextGenerationEU je Mehanizam za oporavak i otpornost, dosad najveći izvor financijskih sredstava za sve države članice EU-a. Države članice koriste ta sredstva za provedbu reformi i ulaganja koja će transformirati europsko gospodarstvo i društvo za buduće generacije. Provedba Mehanizma za oporavak i otpornost nastavlja se punom brzinom.
Tekstualna verzija
- Već isplaćeno 153,4 milijarde eura
- Uključujući pretfinanciranje od 56,6 milijardi eura
Jedan je od najvećih korisnika finskog plana za oporavak i otpornost start-up poduzeće Solar Foods, koje korištenjem zelenog vodika u bioprocesu proizvodi bjelančevine. Patentirani protein „Solein” može se koristiti za proizvodnju bilo koje hrane, doslovno iz zraka. To nije znanstvena fantastika – tom je poduzeću dodijeljeno 33,6 milijuna eura za demonstracijsku tvornicu u Vantai (Finska).
Global Gateway i poticanje globalnih ulaganja
EU i dalje ima iznimno važnu ulogu u izgradnji otpornog i održivog globalnog gospodarstva na opću korist. U okviru strategije Global Gateway – 300 milijardi eura vrijednog plana za održiva ulaganja u cijelom svijetu – Komisija podupire visokokvalitetne infrastrukturne projekte koji otvaraju radna mjesta, omogućuju održivi rast i stvaraju vrijednost na lokalnoj razini.
Prva ključna etapa strategije Global Gateway ostvarena je paketom ulaganja Afrika–Europa. Polovina početnih ulaganja u okviru strategije Global Gateway, približno 150 milijardi eura, namijenjena je za jačanje suradnje s afričkim partnerima. Otada smo počeli provoditi Global Gateway u Aziji i na Pacifiku te u Latinskoj Americi i na Karibima, za koje je predsjednica von der Leyen najavila da će EU i njegove države članice uložiti više od 45 milijardi eura.
Ponovno pokretanje europskog trgovinskog programa
Vijeća za trgovinu i tehnologiju
U duhu međunarodne suradnje EU je uspostavio Vijeća za trgovinu i tehnologiju sa SAD-om i Indijom kako bi se uspostavila produktivna partnerstva i prevladali zajednički izazovi.
Globalna trgovina
Unatoč šokovima u lancima opskrbe uslijed pandemije i ruskog agresivnog rata protiv Ukrajine ostvarili smo napredak u promicanju otvorene trgovine i uspješno surađivali s glavnim trgovinskim partnerima. Konkretno, uspješno su zaključeni pregovori o sporazumima o slobodnoj trgovini s Čileom i Novim Zelandom, a nastavljeni su pregovori s Australijom, Mercosurom, Meksikom, Indijom i Indonezijom.
Gospodarska sigurnost
Komisija i visoki predstavnik predstavili su 20. lipnja novu Europsku strategiju gospodarske sigurnosti. Tom se strategijom žele maksimalno smanjiti rizici koji proizlaze iz određenih gospodarskih tokova u kontekstu povećanih geopolitičkih napetosti i ubrzanih tehnoloških promjena, a ujedno očuvati najviša razina gospodarske otvorenosti i dinamičnosti.
