Za vrijeme većih prekida u opskrbi energijom, prirodnih katastrofa, sukoba ili pandemija neophodno je imati pristup osnovnim stvarima kao što su hrana, voda, nafta, gorivo i lijekovi. Komisija je za poboljšanje pristupa osnovnim dobrima u kriznim razdobljima predložila dvije strategije: Strategiju EU-a za stvaranje zaliha i Strategiju za medicinske protumjere.
Sa Strategijom za stvaranje zaliha EU prvi put sustavno pristupa stvaranju zaliha, a njezine glavne mjere uključuju:
- uspostavu mreže EU-a za stvaranje zaliha radi lakše suradnje i koordinacije među državama članicama
- utvrđivanje iscrpljenih zaliha i viškova
- povećanje zaliha na razini EU-a
- poboljšanje transporta i logistike radi reaktivnosti u slučaju kriza
- promicanje civilno-vojnih, javno-privatnih i međunarodnih partnerstava.
U kriznim vremenima jednako je važno imati i pristup medicinskim resursima koji spašavaju živote. Strategiji za medicinske protumjere svrha je ubrzati razvoj, proizvodnju, primjenu i dostupnost takvih resursa, i to tako da se:
- poboljšaju cjepiva protiv gripe, antibiotici za antimikrobnu otpornost i antivirusni lijekovi, kao i općeniti pristup kemijskim, biološkim, radiološkim i nuklearnim protumjerama
- pojača obavještajno praćenje i nadzor
- ubrzaju inovacije
- osigura proizvodnja prilagodljiva promjenama u potražnji
- poboljša distribucija i pristup lijekovima
- ojača globalna i međusektorska suradnja.
Ta su dva prijedloga dio Strategije za Uniju pripravnosti, čiji je cilj povećati kapacitete EU-a za sprečavanje i reagiranje na nove prijetnje. Ona je odgovor EU-a na sve složenije situacije i krize, rast geopolitičkih napetosti, kibernetičke prijetnje, klimatske promjene i sve češće prirodne katastrofe.
Više informacija
Više informacija o pripravnosti u EU-u
Više informacija o stvaranju zaliha
- Datum objave
- 9. srpnja 2025.
- Autor
- Glavna uprava za komunikacije