Direktiva o predstavničkim tužbama

Direktiva o predstavničkim tužbama

Cilj je Direktive o predstavničkim tužbama (EU) 2020/1828 osigurati da potrošači mogu zaštititi svoje kolektivne interese u EU-u putem predstavničkih tužbi, pravnih postupaka koje pokreću predstavnički subjekti (takozvani kvalificirani subjekti). Predviđeno je da sve zemlje EU-a imaju mehanizam za predstavničke tužbe. Direktiva poboljšava pristup potrošača pravosuđu, a pritom predviđa primjerene zaštitne mjere kako bi se izbjegla zlouporaba postupovnih ovlaštenja.

Predstavničke tužbe su tužbe koje podnose kvalificirani subjekti pred nacionalnim sudovima ili upravnim tijelima u ime skupina potrošača kako bi zatražili mjere zabrane (tj. kako bi zaustavili nezakonite prakse trgovca, slično onome što je predviđeno Direktivom o sudskim nalozima 2009/22/EZ), mjere popravljanja štete (npr. povrat novca, zamjenu, popravak) ili obje mjere.

Cilj je Direktive zaštititi kolektivne interese potrošača u mnogim područjima prava i gospodarskim sektorima, kao što su zaštita podataka, financijske usluge, putovanja i turizam te energetika i telekomunikacije. Direktiva će se primjenjivati na predstavničke tužbe podnesene protiv nezakonitih praksi (povreda) trgovaca kako je predviđeno u propisima EU-a navedenima u njezinu Prilogu I. Sve izmjene Priloga I. dostupne su na Eur-Lexu.  Države članice mogu odlučiti primijeniti mehanizam za predstavničke tužbe predviđen Direktivom o predstavničkim tužbama i na druga ili sva područja prava.

Prijedlog Europske komisije za Direktivu o predstavničkim tužbama bio je dio revizije zakonodavstva EU-a o zaštiti potrošača. 

O čemu je riječ u Direktivi o predstavničkim tužbama?

Zbog globalizacije i digitalizacije povećao se rizik od toga da velik broj potrošača trpi štetu zbog iste ili slične nezakonite prakse. Raširena praksa banaka da u hipotekarne ugovore uključuju nepoštene ugovorne uvjete ili masovna otkazivanja putovanja i letova bez povrata sredstava tijekom pandemije samo su neki primjeri zlouporabe velikih razmjera u kojima su kolektivni interesi potrošača EU-a mogli biti ugroženi.

Međutim, pogođeni potrošači mogu se osjećati nemoćnima i oklijevati u poduzimanju pravnih mjera. Mogli bi se suočiti s preprekama, kao što su nesigurnost u pogledu njihovih prava i dostupnih postupovnih mehanizama, psihološka nevoljkost da podnesu tužbu i neravnoteža između očekivanih troškova i koristi od pojedinačne tužbe. Stoga su potrebni mehanizmi kolektivne pravne zaštite, kao što je onaj predviđen Direktivom (EU) 2020/1828, kako bi se uklonile prepreke s kojima se suočavaju potrošači u pojedinačnim tužbama. Ti mehanizmi doprinose i pravednijem tržišnom natjecanju jer stvaraju ravnopravne uvjete za trgovce koji posluju na unutarnjem tržištu EU-a. Mogu imati snažan odvraćajući učinak na nepoštene trgovce.

Tko podnosi predstavničke tužbe i zašto?

Potrošače na koje se odnosi ista ili slična nezakonita praksa trgovca predstavlja kvalificirani subjekt, organizacija potrošača ili javno tijelo, koje djeluje kao stranka tužiteljica, u interesu i u ime tih potrošača.

Pojedinačni potrošači na koje se odnosi predstavnička tužba nisu tužitelji, već bi trebali imati pravo ostvariti korist od te tužbe.

U predstavničkoj tužbi za mjere popravljanja štete te bi koristi trebale biti u obliku pružanja pravne zaštite kao što su naknada štete, popravak, zamjena, sniženje cijene, raskid ugovora ili povrat plaćene cijene, ako je to primjereno i dostupno na temelju prava Unije ili nacionalnog prava, ovisno o konkretnim okolnostima slučaja. U predstavničkoj tužbi za mjere zabrane korist za potrošače na koje se tužba odnosi bila bi prestanak ili zabrana prakse koja predstavlja povredu.

Potrošači mogu ostvariti korist i od kolektivnih nagodbi koje se mogu postići između kvalificiranog subjekta koji pokreće postupak i trgovca tuženika. 

Predstavničke tužbe mogu biti domaće, kad ih pokreće kvalificirani subjekt u istoj državi članici u kojoj je imenovan, ili prekogranične, kad su pokrenute u državi članici različitoj od države članice u kojoj je kvalificirani subjekt imenovan.

Ako kvalificirani subjekt podnese predstavničku tužbu u državi članici u kojoj je imenovan, ta predstavnička tužba trebala bi se smatrati domaćom čak i ako je pokrenuta protiv trgovca s domicilom u drugoj državi članici te čak i ako su u toj predstavničkoj tužbi zastupljeni potrošači iz nekoliko država članica.

Direktiva ujedno omogućuje subjektima koji zastupaju potrošače iz različitih država članica da udruže snage u okviru jedinstvene predstavničke tužbe.

Direktiva se počela primjenjivati na nacionalnoj razini 25. lipnja 2023. Međutim, Direktivu još nisu prenijele sve države članice EU-a. Informacije o trenutačnom stanju obavijesti o mjerama za prenošenje koje su države članice poslale Europskoj komisiji dostupne su na Eur-Lexu.

Vidjeti popis kvalificiranih subjekata koji mogu podnijeti prekogranične tužbe, o kojima su države članice obavijestile Europsku komisiju.

Države članice na svojim nacionalnim internetskim stranicama objavljuju popise kvalificiranih subjekata koji mogu podnijeti domaće predstavničke tužbe. 

Kako potrošači izražavaju želju da ih se zastupa u tužbi?

Potrošači na koje se odnosi tužba bit će obaviješteni o predstojećim, tekućim i zaključenim predstavničkim tužbama.

Potrošači će automatski ostvariti korist, kako je predviđeno nacionalnim pravilima, od ishoda tužbi u vezi s mjerama zabrane. Međutim, trebat će sami donijeti odluku o tome žele li da ih se zastupa i da ostvare korist od ishoda predstavničke tužbe za popravljanje štete.

Države članice u načelu mogu odlučiti žele li predvidjeti mehanizam sudjelovanja ili mehanizam izuzimanja ili njihovu kombinaciju.

U mehanizmu sudjelovanja samo će oni potrošači koji su izričito izrazili želju da ih se zastupa ostvariti korist od tužbe. U mehanizmu izuzimanja svi će potrošači u čije je ime kvalificirani subjekt odlučio podnijeti tužbu biti zastupljeni i obvezani njezinim ishodom, osim ako izričito izraze želju da budu isključeni iz tužbe. Države članice odlučuju u kojem stadiju postupka pojedinačni potrošači mogu ostvariti svoje pravo na sudjelovanje u predstavničkoj tužbi ili izuzimanje iz nje.

Kako se financiraju predstavničke tužbe?

Predstavničke tužbe mogu se financirati javnim ili privatnim sredstvima.

Prema Direktivi, države članice moraju kvalificiranim subjektima pružiti odgovarajući pomoć kako bi mogli djelotvorno ostvariti svoje pravo na podnošenje predstavničke tužbe. Na primjer, mogu osigurati javno financiranje, uključujući strukturnu potporu za kvalificirane subjekte, ograničiti primjenjive sudske ili administrativne pristojbe ili osigurati pristup pravnoj pomoći. Države članice ujedno mogu kvalificiranim subjektima dopustiti da od potrošača koji su izrazili želju da ih kvalificirani subjekt zastupa u pojedinoj predstavničkoj tužbi za mjere popravljanja štete zahtijevaju plaćanje skromne ulazne naknade ili slične naknade.

Kad države članice dopuste financiranje predstavničkih tužbi financijerima koji nisu stranke u tim postupcima (takozvano financiranje treće strane), moraju osigurati sprečavanje sukoba interesa. Moraju osigurati i da financiranje trećih strana koje imaju ekonomski interes za podnošenje ili ishod predstavničke tužbe za mjere popravljanja štete ne odvrati predstavničku tužbu od zaštite kolektivnih interesa potrošača.

Tko odlučuje o načinu provedbe nacionalnih predstavničkih tužbi?

Direktiva se temelji na načelima, a države članice imaju široko diskrecijsko pravo odlučiti kako će je provesti. Na primjer, države članice mogu odlučiti hoće li se predstavničke tužbe podnijeti pred sudovima ili upravnim tijelima, ili oboje, ovisno o gospodarskom sektoru ili konkretnom području prava.  Zato su odluke koje države članice donesu u okviru postupka prenošenja ključne za učinkovitu primjenu Direktive.

Europska komisija razvila je IT alat „EC-REACT” – alat Europske komisije za suradnju u području predstavničkih tužbi radi pružanja potpore učinkovitom funkcioniranju predstavničkih tužbi kako je utvrđeno Direktivom o predstavničkim tužbama. Taj projekt ispunjava pravnu obvezu propisanu člankom 14. stavkom 3. Direktive. 
 
„EC-REACT” omogućuje:

• državama članicama da obavijeste Europsku komisiju o kvalificiranim subjektima imenovanima za pokretanje prekograničnih ili domaćih predstavničkih tužbi
• Europskoj komisiji da sastavi i objavi EU-ov popis prijavljenih kvalificiranih subjekata kojima je omogućeno pokretanje prekograničnih predstavničkih tužbi
• državama članicama i službama Europske komisije da surađuju na usklađenosti kvalificiranih subjekata s kriterijima za imenovanje utvrđenima člankom 4. stavkom 3. Direktive i drugim aspektima funkcioniranja predstavničkih tužbi
• kvalificiranim subjektima da surađuju na svojim aktivnostima kako je predviđeno Direktivom
• sucima i upravnim tijelima da surađuju kako bi doprinijeli dobrom funkcioniranju predstavničkih službi u cijelom EU-u
• državama članicama da podnose izvješća o funkcioniranju predstavničkih tužbi Europskoj komisiji i službama Europske komisije da objedine te informacije u izvješća EU-a.

Platforma omogućuje suradnju unutar zasebnih skupina korisnika, kao što su predstavnici država članica, kvalificirani subjekti i članovi pravosuđa, radi dosljedne primjene Direktive u cijelom EU-u. Omogućuje i sudjelovanje na forumima za raspravu, podnošenje zahtjeva za informacije ili istrage i slanje šifriranih poruka. Na njoj se mogu pohranjivati dokumenti, a dostupne su i mogućnosti pretraživanja i prevođenja.  
 
„EC-REACT” sigurna je elektronička platforma kojoj je pristup ograničen. Dostupna je samo unaprijed definiranim kategorijama korisnika, kojima je za pristup potrebno dopuštenje službi Europske komisije.

Europska komisija organizirala je 26. studenoga 2021. internetsku radionicu na kojoj se raspravljalo o provedbi Direktive (EU) 2020/1828 o predstavničkim tužbama.

Na radionici se okupila raznolika skupina stručnjaka iz EU-a i cijelog svijeta, uključujući članove organizacija potrošača i poslovnih organizacija, predstavnike zemalja EU-a, akademike i stručnjake koji imaju iskustva s postupcima kolektivne pravne zaštite. Stručnjaci su razmijenili dragocjena mišljenja o tome kako bi zemlje EU-a mogle najdjelotvornije provesti Direktivu o predstavničkim tužbama.

Tijekom tri tematske rasprave obradile su se sljedeće teme, važne za djelotvornost predstavničkih tužbi:

• kriteriji za imenovanje kvalificiranih subjekata i dopustivost tužbi
• financiranje tužbi i javna pomoć za kvalificirane subjekte
• informiranje potrošača, sudjelovanje potrošača u postupcima pravne zaštite i raspodjela pravne zaštite među potrošačima (uključujući korištenje IT alata).

Dokumenti za raspravu, izvješća i snimke s radionice dostupni su ovdje: Radionica o provedbi Direktive (EU) 2020/1828 o predstavničkim tužbama

Od 25. lipnja 2023. Direktiva 2009/22/EZ o sudskim nalozima više nije na snazi te ju zamjenjuje Direktiva o predstavničkim tužbama.
 
Direktiva o sudskim nalozima nastavit će se primjenjivati na predstavničke tužbe koje kvalificirani subjekti podnesu prije 25. lipnja 2023., kako je predviđeno člankom 22. stavkom 2. Direktive o predstavničkim tužbama.
 
U korelacijskoj tablici prikazana je usporedba konkretnih odredbi Direktive o sudskim nalozima s odredbama Direktive o predstavničkim tužbama. Upućivanja na Direktivu o sudskim nalozima stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na Direktivu o predstavničkim tužbama i čitaju se u skladu s navedenom korelacijskom tablicom.
 
U nastavku je popis kvalificiranih subjekata koje su države članice EU-a imenovale na temelju Direktive o sudskim nalozima za pokretanje postupaka za dobivanje sudskih naloga u drugim zemljama EU-a u kojima je povreda nastala.

Popis kvalificiranih subjekata