Cjepiva štite ljude i zajednice od smrtonosnih bolesti. Zahvaljujući cijepljenju potpuno su iskorijenjene velike boginje i gotovo iskorijenjene mnoge druge bolesti, kao što je dječja paraliza.
Što se postiže cijepljenjem?
Cijepljenje jača imunitet i pomaže organizmu da se brani od bolesti kojoj može biti izložen. U velikoj većini slučajeva sprečava obolijevanje od te bolesti.
U nekim se slučajevima moguće zaraziti i nakon cijepljenja, ali tada su simptomi blaži, a oporavak brži.
Među bolestima od kojih cjepiva štite su:
- hepatitis B
- infekcija humanim papilomavirusom (HPV)
- gripa
- ospice, zaušnjaci, rubeola
- dječja paraliza
- tetanus
- tuberkuloza.
Bolje je za sve
Manje je vjerojatno da će cijepljena osoba prenijeti zaraznu bolest na druge pa na taj način pomaže i onima koji se ne mogu cijepiti, kao što su:
- dojenčad
- djeca
- starije osobe
- osobe sa slabim imunitetom, npr. oboljeli od raka.
Tim skupinama pomaže da se drugi cijepe jer se bolest tada ne može tako lako proširiti.
Za stvaranje kolektivnog imuniteta potrebno je cijepiti velik broj ljudi jer se samo tako može onemogućiti širenje zaraze. Na primjer, prema podacima Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) protiv ospica se treba cijepiti 95 % ljudi da bi se u zajednici spriječilo daljnje širenje te bolesti.
Smanjenje opterećenja
Očuvanjem zdravlja većeg broja ljudi cijepljenje pridonosi smanjenju socijalnih i psiholoških posljedica bolesti, ali i opterećenja bolnica i zdravstvenih sustava. Zahvaljujući tome sredstva se mogu usmjeriti na borbu protiv drugih bolesti, kao što su rak ili Alzheimerova bolest.
Kako djeluju cjepiva protiv bolesti COVID-19?
Cjepiva djeluju tako što pripremaju imunosni sustav (prirodnu obranu organizma) za prepoznavanje i obranu od bolesti.
Stjecanje imuniteta
Većina istraživanja o cjepivima protiv bolesti COVID-19 usmjerena je na izazivanje reakcije na cijeli ili dio proteina jedinstvenog za virus koji uzrokuje COVID-19. Kad osoba primi cjepivo, ono će izazvati imunosnu reakciju. Kod većine cjepiva protiv bolesti COVID-19 potrebne su dvije doze da bi se stekao imunitet.
Ako se osoba nakon toga zarazi virusom, imunosni sustav ga prepoznaje i spreman je za obranu.
Ta vrsta cjepiva sadržava dio „uputa” virusa koji uzrokuje bolest COVID-19. Na taj način same tjelesne stanice mogu proizvesti protein koji je jedinstven za taj virus.
Imunosni sustav osobe prepoznaje da taj jedinstveni protein ne bi trebao biti u tijelu i reagira prirodnom obranom od zaraze bolešću COVID-19.
Ta vrsta cjepiva sadržava dijelove proteina koji je jedinstven za virus.
To je dovoljno da imunosni sustav osobe prepozna da taj jedinstveni protein ne bi trebao biti u tijelu i da reagira prirodnom obranom od zaraze bolešću COVID-19.
U tom se cjepivu upotrebljava drukčiji, bezopasni virus za prenošenje „uputa” virusa koji uzrokuje COVID-19.
Na taj način same tjelesne stanice mogu proizvesti protein koji je jedinstven za virus COVID-19.
Imunosni sustav osobe prepoznaje da taj jedinstveni protein ne bi trebao biti u tijelu i reagira prirodnom obranom od zaraze bolešću COVID-19.
Valneva je europsko biotehnološko poduzeće koje razvija cjepivo s inaktiviranim virusom, koje se dobiva kemijskom inaktivacijom živog virusa.
Riječ je o tradicionalnoj tehnologiji izrade cjepiva, koja se upotrebljava 60–70 godina, temelji se na primjeni ustaljenih metoda i vrlo je sigurna.
Ona se primjenjuje u izradi većine cjepiva protiv gripe i mnogih cjepiva za djecu.
Ako cijepljena osoba kasnije bude izložena virusu koji uzrokuje COVID-19, njezin prirodni obrambeni sustav može prepoznati protein u tom virusu. Obrambeni sustav tijela spreman je uništiti virus i spriječiti da uđe u stanice ili se proširi.
Više o cijepljenju protiv bolesti COVID-19
Više informacija o programu cijepljenja u svojoj zemlji pronaći ćete u ECDC-ovu rasporedu cijepljenja i na službenim internetskim stranicama o cijepljenju u državama članicama Europske unije i Europskog gospodarskog prostora.
Uspjesi ostvareni zahvaljujući cjepivu
Zahvaljujući cijepljenju potpuno su iskorijenjene velike boginje, nekoć vrlo rasprostranjena bolest od koje je umirala trećina zaraženih. Zadnji slučaj zaraze velikim boginjama prirodnim putem zabilježen je 1977., a bolest se smatra iskorijenjenom od 1980.
Dječja paraliza je zarazna bolest od koje uglavnom obolijevaju djeca, a jedna od 200 osoba koje obole ostaje trajno paralizirana. Cjepivo je razvijeno 1955. i cijepljen je velik broj ljudi. U zadnje vrijeme slučajevi dječje paralize zabilježeni su samo u Pakistanu i Afganistanu.
Virus ospica otkriven je 1954., a 1963. počelo se primjenjivati cjepivo. Cijepljenjem je od 2000. do 2018. broj smrtnih slučajeva od ospica u svijetu smanjen za 73 %, odnosno spriječeno je 23 milijuna smrtnih slučajeva. U Sjevernoj i Južnoj Americi ospica nema od 2002. Međutim, u nekim europskim zemljama s vremena na vrijeme epidemije ospica ponovno izbiju jer je u nekim područjima procijepljenost nedostatna.