Zaštita zviždača

Nezakonite aktivnosti i zlouporaba prava mogu se vršiti u bilo kojoj vrsti organizacije, privatnoj ili javnoj, velikoj ili maloj. Neki od primjera su korupcija, prijevare, zlouporaba ili nemar u poslovanju. Ako se ti problemi ne rješavaju, mogu ozbiljno naštetiti javnom interesu.

Osobe koje rade za određenu organizaciju ili su u kontaktu s takvom organizacijom zbog aktivnosti povezanih s poslom često prve saznaju za te pojave; stoga se nalaze u povlaštenom položaju da mogu obavijestiti one koji mogu riješiti problem.

Zviždači, tj. osobe koje prijavljuju (unutar dotične organizacije ili vanjskom tijelu) ili otkrivaju (javnosti) informacije o prijestupima nastalima u radnom okruženju pomažu spriječiti štetu i otkriti prijetnju ili štetu javnom interesu koja bi inače mogla ostati skrivena.

Međutim, ne postoji ujednačena zaštita zviždača na europskoj i nacionalnoj razini. Zato strah od osvete zviždače često demotivira da prijave probleme.

Iz tih je razloga Europska komisija 23. travnja 2018. predstavila paket inicijativa koji uključuje Prijedlog direktive o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije i Komunikaciju, kojim se utvrđuje sveobuhvatan pravni okvir za zaštitu zviždača radi očuvanja javnog interesa na europskoj razini, uspostavljaju lako dostupni kanali za podnošenje prijava, naglašava obveza čuvanja povjerljivosti i zabrana osvete protiv zviždača i utvrđuju ciljane mjere zaštite.

Direktiva (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije – donesena je 23. listopada 2019. i stupila je na snagu 16. prosinca 2019. Države članice moraju je prenijeti u nacionalno zakonodavstvo do 17. prosinca 2021.