Dvadeset godina zajedno

Proširenje je građanima iz svih država članica stvorilo više prilika za studiranje i rad u cijeloj Europskoj uniji. Od 2004. više od 2,7 milijuna građana iz 10 novih država iskoristilo je priliku za učenje i poučavanje u inozemstvu. Istodobno je zahvaljujući programu Erasmus+ više od 600 000 mladih iz drugih država EU-a studiralo na njihovim sveučilištima.

Od 10 država članica koje su pristupile 2004. njih devet u potpunosti je dio šengenskog područja, najvećeg područja slobodnog kretanja na svijetu, koje jamči neometano i sigurno putovanje. Nastavlja se rad i na daljnjoj integraciji Cipra u šengensko područje, uzimajući u obzir njegove posebne okolnosti.

Istodobno, države članice djelotvornije surađuju u suzbijanju prekograničnog kriminala, čemu pridonose zajednička pravila, operativna suradnja i potpora EU-a. To je, primjerice, pomoglo u borbi protiv trgovine drogom, pranja novca i kriminala na internetu.

Tijekom posljednjih 20 godina Europska unija ostvarila je i znatan napredak, među ostalim, u području socijalnih prava, zaštite zdravlja i okoliša, gospodarenja otpadom, prava potrošača i sigurnosti proizvoda, pridonoseći poboljšanju opće kvalitete života ljudi.10 država koje su pristupile 2004. nisu samo ostvarile koristi od tih viših standarda, nego su i pridonijele njihovu oblikovanju. Danas je priroda bolje očuvana, gradovi imaju čišći zrak, a privatnost je zaštićena u cijeloj Uniji.

Činjenice i podaci

• Od 2004. u programu Erasmus+ sudjelovalo je više od 2,7 milijuna mladih iz 10 novih država članica.
• Od pristupanja EU-u 10 država članica povećalo je recikliranje komunalnog otpada. Od 2004. do 2022. države kako što su Slovačka, Litva, Slovenija i Latvija izvijestile su o povećanju svojih stopa recikliranja za više od 40 postotnih bodova.
• Prosječna očekivana životna dob u državama koje su se Uniji pridružile 2004. povećala se u posljednjih 20 godina sa 75 na 79 godina, čime se gotovo izjednačila s prosjekom EU-27 od 81 godine.
• Prema najnovijem standardnom istraživanju Eurobarometra zadovoljstvo životom građana koji su Europskoj uniji pristupili prije 20 godina povećalo se sa 68 % u 2004. na 89 % u 2024.

Unatoč globalnom gospodarskom padu, u posljednjih 20 godina gospodarstvo EU-a povećalo se za 27 %. Države koje su 2004. postale dijelom Unije zabilježile su znatan gospodarski rast. Primjerice, poljska i malteška gospodarstva više su se nego udvostručila, a Slovačko je gospodarstvo poraslo za 80 %. Gospodarstva svih novih država članica stalno se približavaju prosjeku EU-27.

Države koje su već bile članice u vrijeme proširenja 2004. također su doživjele rast i blagostanje. Španjolski izvoz u 10 novih država udvostručio se u posljednjih 20 godina, talijanska trgovina robom s tim državama otada se povećala za 77 %, a trgovinski odnosi između Litve i Švedske također su znatno porasli. U manje od dva desetljeća protok robe unutar EU-a povećao se za više od 40 %.

Sav taj rast građani su doživjeli tijekom života. U 10 novih država realne plaće udvostručile su se od 2004. do 2023., a razina siromaštva prepolovila se. Od 26 milijuna novih radnih mjesta koja su se u posljednjih 20 godina otvorila u cijelom EU-u, njih šest milijuna otvoreno je u 10 novih država članica EU-a.

Činjenice i podaci

• Gospodarstva 10 država članica koje su pristupile EU-u 2004. ostvarila su održiv rast: U Estoniji je prosječna godišnja stopa rasta bruto nacionalnog dohotka (BND) veća od 8 %, dok su Poljska, Slovačka, Malta i Latvija u prosjeku porasle za više od 7 %.
• Prosječni BDP po stanovniku 10 novih država članica povećao se s 59 % prosjeka EU-27 u 2004. na 81 % u 2022.
• Razine siromaštva i socijalne isključenosti znatno su se smanjile u tim državama članicama, s 37 % u 2005. na 17 % u 2020. U istom se razdoblju broj djece izložene riziku od siromaštva smanjio s 41 % na 17 %.
• Udio osoba u dobi od 25 do 34 godine sa završenim tercijarnim obrazovanjem u 10 novih država članica povećao se od njihova pristupanja za gotovo 20 postotnih bodova.
• Sedam od tih 10 država članica uvelo je euro. Slovenija je bila prva 2007., a Litva posljednja 2015. To je omogućilo većem broju poduzeća i građana da bez tečajnih rizika iskoriste sve prednosti jedinstvenog tržišta.

Zahvaljujući ekonomiji razmjera koju omogućuje prošireno jedinstveno tržište došlo je do rasta industrije, od poljskog poslovanja u području elektronike do njemačkog sektora proizvodnje automobila. Europska industrija dobila je veći pristup ključnim ulaznim elementima kao što su kritične sirovine. Poduzeća sada lako mogu nabavljati bakar na Cipru, kobalt u Češkoj, rijetke zemlje u Litvi i nikal u Slovačkoj.

Proširen broj članica EU-a omogućio je i prodaju na većem tržištu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, čime se građanima nudi veći izbor kvalitetnih proizvoda. 10 novih država članica obogatilo je poljoprivrednu raznolikost EU-a različitim poljoprivrednim metodama, usjevima, stokom i visokokvalitetnim proizvodima. Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u tim državama utrostručila se u posljednja dva desetljeća i premašila 68 milijardi eura.

Činjenice i podaci

• Europske industrije profitirale su od pristupa većem jedinstvenom tržištu. Slovačka je u razdoblju od 2004. do 2022. udvostručila svoju proizvodnju osnovnih metala, a Češka je više nego udvostručila proizvodnju proizvoda od papira.
• Zajedničkom poljoprivrednom politikom EU je pomogao modernizirati poljoprivrednu i prehrambenu industriju u 10 novih država članica.
• Europljani mogu uživati u većem broju proizvoda visoke kvalitete iz cijele Unije. Na EU-ov popis proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti dodano je više od 280 proizvoda iz 10 novih država, od vina s malteškog otoka Goza do slovačkog fermentiranog kupusa.

Kako bi Europa postala bolje mjesto za život i rad, EU je tijekom posljednjih 20 godina znatno uložio u infrastrukturu: autoceste, cjevovode, javni prijevoz, prometnu povezanost, podatkovne centre i prekograničnu infrastrukturu.

Europske prometne veze proširile su se i poboljšale, povezujući sve dijelove kontinenta. Na primjer, Slovenija sada ima proširenu elektrificiranu željezničku mrežu, dok su ulaganja EU-a pridonijela i razvoju linija podzemne željeznice u Mađarskoj. U pripremi su mnogi drugi projekti – na primjer Rail Baltica povezat će baltičke države s ostatkom Europe, čime će se poboljšati i veze između Finske i drugih država EU-a.

Naše integrirano energetsko tržište – s međusobno povezanim elektroenergetskim mrežama između Malte i Italije ili priključcima na plinske sustave koji, među ostalim, povezuju Dansku i Poljsku – pomoglo nam je da prebrodimo krize, primjerice kad je Rusija smanjila isporuku plina. Države članice EU-a surađuju kako bi osigurale sigurniju i održiviju opskrbu energijom, potaknule prelazak na čistu energiju i smanjile našu ovisnost o ruskim fosilnim gorivima.

Zahvaljujući znatnim ulaganjima EU-a pokrivenost brzim širokopojasnim mrežama i pristup internetu porasli su u cijelom EU-u. Predvodnici u digitalnom sektoru, kao što je Estonija, pomažu u uvođenju novih usluga e-uprave. Milijuni građana u svim dijelovima Europe dobili su pristup 5G mreži. Isto tako, svi građani EU-a profitirali su od ukidanja naknada za mobilni roaming, čime su ukinuti dodatni troškovi za pozive ili poruke tijekom putovanja u 27 država članica. Ulaganja EU-a pridonose dodatnom poboljšanju povezivosti i otpornosti mreža, primjerice novim optičkim kabelom kojim se Švedska i Finska povezuju s baltičkim zemljama.

Dosadašnji napredak sada nadopunjujemo i instrumentom NextGenerationEU. U njegovu se okviru stotine projekata financiraju iznosom većim od 800 milijardi eura, od odobalnih vjetroelektrana do električnih vlakova, od vrhunskih digitalnih usluga do najmodernijih medicinskih centara, čime se u svih 27 država članica otvaraju kvalitetna radna mjesta.

Budući da se naše strateško okruženje i dalje mijenja i da Europa mora pojačati obranu, u tom sudjeluju sve države članice – od istraživanja u području obrane u Estoniji do razvoja zrakoplova u Švedskoj i proizvodnje streljiva u Poljskoj.

Činjenice i podaci

• Europska prometna mreža promijenila se i proširila uz potporu sredstava kohezijske politike EU-a i Instrumenta za povezivanje Europe. Duljina autocesta u Poljskoj, Mađarskoj i Slovačkoj u posljednja se dva desetljeća utrostručila, a željeznička mreža u Litvi proširila se od 2004. za 200 kilometara.
• EU je u posljednjih 20 godina uspio poboljšati energetsku učinkovitost svog gospodarstva. Cijeli EU smanjio je energetski intenzitet gospodarstva za gotovo 33 %, a u 10 novih država članica taj je rezultat još bolji – one su energetski intenzitet svojih gospodarstava uspjele smanjiti za više od 40 %.

U posljednjih 20 godina Europska unija ostvarila je brojna znanstvena otkrića i kreativne inovacije, primjerice u prevenciji bolesti i liječenju raka. Uz financijsku potporu EU-a, mnogi od njih ostvareni su u 10 novih država članica ili su rezultat suradnje istraživača iz starih i novih država članica.

Mađarski i francuski znanstvenici napredovali su u proučavanju dinamike elektrona u materiji te su za svoj rad primili Nobelovu nagradu za fiziku. Isto tako, članovi akademske zajednice od Latvije do Španjolske blisko surađuju na širenju znanja o genomima.

Činjenice i podaci

• Češka, Mađarska, Italija, Njemačka i drugi surađuju na izgradnji najveće i najnaprednije laserske infrastrukture velike snage na svijetu.

Svih 27 država članica EU-a međusobno si pomažu u slučaju katastrofa: poplava, šumskih požara, potresa i hitnih medicinskih situacija.

U okviru Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu sve države članice EU-a tijekom posljednjih 20 godina usmjeravaju pomoć na cijelom kontinentu i šire. Primjera je bezbroj. Pet država članica hitno je pružilo pomoć Mađarskoj nakon poplava 2010. Tijekom ljeta 2022. austrijski vatrogasci došli su u pomoć Sloveniji kada se suočila s razornim šumskim požarima. Istog su ljeta slovački stručnjaci za hitne slučajeve pomogli Grčkoj kada su je pogodili šumski požari povijesnih razmjera.

Od prvog dana agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine države članice EU-a surađuju u pružanju potpore ukrajinskom narodu. Logistički centri u Poljskoj, Slovačkoj i Rumunjskoj usmjeravaju pomoć iz cijele Unije. EU je odobrio privremenu zaštitu za više od 4,1 milijun ukrajinskih izbjeglica, od kojih je gotovo 1,7 milijuna pronašlo utočište u državama članicama koje su pristupile 2004.

Činjenice i podaci

• Države članice EU-a surađuju na pružanju međusobne hitne pomoći i pomoći drugim zemljama te su od 2004. odgovorile na više od 700 zahtjeva za pomoć podnesenih u okviru Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu.
• Zalihe medicinske opreme sustava rescEU koje se nalaze u Mađarskoj, Poljskoj, Litvi i Sloveniji, kao i prethodno postavljeni zrakoplovi za gašenje požara na Cipru i helikopteri u Češkoj, omogućili su EU-u da brzo usmjeri pomoć u svih 27 država članica.
• U Poljskoj se nalazi EU-ov centar za medicinsku evakuaciju za ukrajinske pacijente kojima je potrebno hitno liječenje. Do danas je iz njega više od 3200 osoba premješteno u bolnice u cijeloj Europu kako bi dobile specijaliziranu zdravstvenu skrb. 
• Cipar ima vodeću ulogu u pomorskom koridoru koji usmjerava humanitarnu pomoć palestinskom narodu.

Tijekom posljednjih 20 godina utjecaj Europe na svjetskoj pozornici sve je snažniji, bilo da je riječ o poticanju cijelog svijeta da se bori protiv klimatskih promjena, protiv pandemije ili da promiče demokraciju.

Ulazak 10 novih država članica ojačao je našu gospodarsku moć na globalnoj razini. Zahvaljujući većem jedinstvenom tržištu EU je postao još privlačniji trgovinski partner, što nam donosi nove mogućnosti u inozemstvu. Od 2004. naša se međunarodna trgovina povećala za 3 bilijuna eura, a 2023. dosegnula je ukupno 5 bilijuna eura.   

Veća Unija također je ojačala ulogu Europe kao vodećeg donatora humanitarne pomoći. Europsku humanitarnu pomoć, bilo u Ukrajini, Gazi ili Sudanu, pružaju humanitarni radnici iz cijelog EU-a, uključujući poljske nevladine organizacije, češke humanitarne partnere i ciparske humanitarne radnike. 

Proširenjem se promiče blagostanje, jača demokracija i osigurava stabilnost u cijeloj Uniji. Pritom je EU s 27 država članica postao snažniji geopolitički akter.