Održiva opskrba sirovinama
EU će u budućnosti morati pronaći rješenja za pitanja nabave, prerade i recikliranja kritičnih sirovina u Europi te osiguravanja lanaca opskrbe ako želi ostvariti svoje klimatske i digitalne ciljeve.
Litij, kobalt i nikal upotrebljavaju se za proizvodnju baterija, galij u solarnim pločama, sirovi bor u tehnologijama za iskorištavanje energije vjetra, titanij i volfram u svemirskom i obrambenom sektoru.
Europskim aktom o kritičnim sirovinama EU nastoji osigurati sigurnu i održivu opskrbu kritičnim sirovinama za europsku industriju i znatno smanjiti ovisnost EU-a o uvozu od dobavljača iz jedne zemlje.
Ciljevi Europskog akta o kritičnim sirovinama
Europski akt o kritičnim sirovinama temelj je za izgradnju kapaciteta EU-a i jačanje otpornosti njegovih lanaca opskrbe kritičnim sirovinama. Akt obuhvaća mjere čiji je cilj:
- jačanje domaćih lanaca opskrbe
- jačanje međunarodnog angažmana kako bi se razvila uzajamno korisna partnerstva s trećim zemljama
Ključni stupovi akta
Cilj je Europskog akta o kritičnim sirovinama ojačati kapacitete EU-a u pogledu kritičnih sirovina u svim fazama vrijednosnog lanca. Osim toga, cilj mu je povećati našu otpornost smanjenjem ovisnosti, povećanjem pripravnosti i promicanjem održivosti i kružnosti lanca opskrbe. U njemu su utvrđena četiri stupa za postizanje tog cilja.
Aktom se utvrđuje popis kritičnih sirovina i popis strateških sirovina ključnih za tehnologije za zelenu i digitalnu tranziciju te za obranu i svemir. U njemu se utvrđuju referentna mjerila za domaće kapacitete u cijelom strateškom lancu opskrbe sirovinama do 2030.: 10 % godišnjih potreba u EU-u za vađenje, 40 % za preradu i 15 % za recikliranje. Najviše 65 % godišnjih potreba u EU-u za svakom strateškom sirovinom u svakoj relevantnoj fazi obrade moglo bi se pokrivati uvozom iz iste treće zemlje
EU mora ojačati svoj vrijednosni lanac sirovina, od rudarenja preko rafiniranja pa sve do prerade i recikliranja. To će zahtijevati razvoj nacionalnih istraživanja, jednostavniji i predvidljiviji pristup postupcima izdavanja dozvola, kao i bolji pristup financiranju.
Taj je stup usmjeren na poboljšanje sposobnosti EU-a da se nosi s poremećajima u lancu opskrbe. To će se postići povećanjem kapaciteta za praćenje testiranjem otpornosti na stres, osiguravanjem koordiniranog djelovanja za stvaranje strateških zaliha i poticanjem održivih ulaganja i trgovine.
EU će poduprijeti prihvaćanje i uvođenje revolucionarnih tehnologija u području kritičnih sirovina. Uspostavom opsežnog partnerstva za vještine u području kritičnih sirovina i Akademije za sirovine promicat će se vještine relevantne za radnu snagu u lancima opskrbe kritičnim sirovinama.
Nužno je promicati recikliranje sirovina i omogućiti razvoj snažnog sekundarnog tržišta. To će se postići poticanjem oporabe kritičnih sirovina iz postrojenja za gospodarenje otpadom od vađenja minerala i većim zalaganjem za ublažavanje negativnih učinaka na prava radnika, ljudska prava i zaštitu okoliša. Osim toga, moraju se priznati i programi certificiranja za povećanje održivosti kritičnih sirovina na tržištu EU-a.
Sirovine i važnost međunarodne suradnje
EU uvelike ovisi o uvozu kritičnih sirovina iz trećih zemalja. Uslijed naše ovisnosti i sve veće globalne potražnje zbog prelaska na digitalno i zeleno gospodarstvo lanci opskrbe postali su ranjivi.
Međunarodna trgovina stoga je ključna za održavanje globalne proizvodnje i osiguravanje diversifikacije opskrbe. EU će nastojati uspostaviti uzajamno korisna partnerstva s tržištima u nastajanju i gospodarstvima u razvoju, posebno u okviru svoje strategije Global Gateway. EU će aktivnije provoditi trgovinske mjere, među ostalim time što će uspostaviti klub za kritične sirovine za sve zemlje sa sličnim stavovima koje žele ojačati globalne lance opskrbe, jačanjem Svjetske trgovinske organizacije (WTO), širenjem njezine mreže sporazuma o olakšavanju održivih ulaganja i sporazuma o slobodnoj trgovini te suzbijanjem nepoštene trgovačke prakse.
EU će nastaviti razvijati strateška partnerstva i zajedno s pouzdanim partnerskim zemljama poticati njihov vlastiti održivi gospodarski razvoj stvaranjem lanca vrijednosti u tim zemljama, pri čemu će promicati sigurne, otporne, priuštive i dovoljno diversificirane lance vrijednosti za EU.