Godišnja izvješća o primjeni Povelje

Cilj izvješća

Europska komisija od 2010. objavljuje godišnje izvješće o primjeni Povelje o temeljnim pravima u EU-u.

U godišnjem se izvješću prati napredak u područjima u kojima EU ima ovlasti za djelovanje te se navode konkretni primjeri primjene Povelje, posebno u predlaganju novog zakonodavstva EU-a.

Od 2021. se izvješće o Povelji u skladu sa strategijom za jačanje primjene Povelje u EU-u svake godine osvrće na drugo tematsko područje od strateške važnosti uređeno pravom EU-a.

Godišnje izvješće je prilika za razmjenu mišljenja s Europskim parlamentom i Vijećem EU-a.

Izvješće za 2021.

Izvješće za 2021. o primjeni Povelje o temeljnim pravima u EU-u temelji se na novom tematskom pristupu koji je prošle godine Europska komisija najavila u strategiji za jačanje primjene Povelje o temeljnim pravima u EU-u. U izvješću za 2021. naglasak je na najboljim praksama država članica i izazovima s kojima se one suočavaju pri zaštiti temeljnih prava u digitalnom dobu.

Pet ključnih područja politike iz izvješća

Suočavanje s izazovima moderiranja na internetu

Širenje nezakonitog sadržaja na internetu problematično je za demokratski diskurs i brojna temeljna prava. Komisija je u prosincu 2020. predložila regulatorne mjere za rješavanje problema nezakonitog sadržaja štiteći pritom temeljna prava na temelju Akta o digitalnim uslugama. Osim toga, promiče dobrovoljne mjere u okviru Kodeksa o suzbijanju nezakonitog govora mržnje na internetu. Komisija je 9. prosinca predložila i inicijativu za proširenje popisa kaznenih djela u EU-u na govor mržnje i zločin iz mržnje.

Zaštita temeljnih prava pri upotrebi umjetne inteligencije

Sve veća upotreba sustava umjetne inteligencije može donijeti velike koristi, ali neke su aplikacije složene i netransparentne, što može otežati poštovanje ili provedbu temeljnih prava. Mnoge države članice izradile su nacionalne strategije za umjetnu inteligenciju kako bi osigurale transparentnost, sljedivost i pouzdanost te pronašle učinkovite načine za poštovanje temeljnih prava. Komisija je u travnju 2021. predložila zakonodavni akt kako bi osigurala da se sustavi umjetne inteligencije koji predstavljaju visok rizik za temeljna prava primjereno testiraju i dokumentiraju.

Rješavanje problema digitalnog jaza

Pandemija bolesti COVID-19 otežala je pristup javnim uslugama koje se nude na internetu osobama koje ne posjeduju potrebno znanje ili opremu. Izvješće pokazuje kako države članice i EU različitim pristupima nastoje osigurati da nitko ne bude zapostavljen. Solidarnost je i dalje presudna u rješavanju problema digitalnog jaza.

Zaštita osoba koje rade putem platformi

Radom putem platformi ljudi, poduzeća i potrošači dobili su nove gospodarske mogućnosti. No, dovedena su u pitanje postojeća prava i obveze u vezi s radnim pravom i socijalnom zaštitom. Komisija je 8. prosinca donijela zakonodavnu inicijativu za poboljšanje radnih uvjeta osoba koje rade putem digitalnih radnih platformi, a pritom poduprla održiv rast digitalnih radnih platformi u Uniji.

Nadziranje digitalnog nadzora

Nadzor može biti opravdan, primjerice radi jamčenja sigurnosti i borbe protiv kriminala, ali nisu sve prakse opravdane. U tom kontekstu zaštita podataka i privatnost nisu samo ključna temeljna prava, već i prava koja omogućuju pojačanu zaštitu drugih temeljnih prava, na koja nadzor može utjecati.

Godišnje izvješće o primjeni Povelje o temeljnim pravima za 2021.

Prethodna izvješća

Godine 2020. nije izdano izvješće o Povelji za 2019. jer je Komisija donijela strategiju za jačanje primjene Povelje u EU-u.

2022 report

The 2022 report on the application of the Charter of fundamental rights in the EU follows the thematic approach announced by the European Commission in the strategy to strengthen the application of the Charter of Fundamental Rights in the EU. The 2022 report focuses on civic space and its role in protecting and promoting the fundamental rights under the Charter.

Four areas of the report

CSOs and rights defenders are crucial for the protection of fundamental rights

Civil society organisations (CSOs) and rights defenders (National Human Rights Institutions, Equality bodies, Ombuds-institutions) play an essential role protecting and promoting the rights under the Charter. They carry out tasks both at national and EU level to raise awareness, monitor the respect of fundamental rights on the ground, support rights-holders and victims of fundamental rights violations in defending and enforcing their rights and ensure the respect of fundamental rights in decision-making processes.

Protecting CSOs and rights defenders

Given their crucial role in upholding EU values, it is important for Member States and EU institutions to protect CSOs and rights defenders. Whilst several Member States have taken positive measures to maintain the openness of the civic space, it has narrowed in recent years in certain Member States.

The EU has developed different tools to support and sustain an enabling environment for CSOs and rights defenders, such as the Rule of Law reports, which reports on the situation of the civic space in all Member States, and the proposals for an anti-SLAPP Directive and Recommendation that will also contribute to create a safe environment for them.

Supporting CSOs and rights defenders

To ensure that CSOs and rights defenders can do their work effectively, Member States and the EU must provide adequate support, in particular funding. The report recognises that several Member States have increased financial support for CSOs in general and to compensate the impact of the COVID-19 pandemic, and presents the main features of the Citizens, Equality, Rights and Values (CERV) programme.

Empowering CSOs and rights defenders

Given their crucial role in channelling the voice of the under represented, and in empowering individuals to participate in the shaping of laws and policies on matters of public interest, CSOs and rights defenders need to be closely involved in the decision-making process. The report shows several ways of engaging with them via consultations and dialogues as well as their key role helping national authorities when conceiving and implementing the national programmes to ensure that the EU-funded programmes are in compliance with the relevant provisions of the Charter.

Based on the findings of this report, the Commission will launch a targeted debate with stakeholders through a series of thematic seminars on safeguarding the civic space. The outcome of this debate will be presented and discussed in a high-level roundtable meeting in 2023.

2022 annual report on the application of the Charter of fundamental rights

Targeted consultations

The report relies on an assessment of four targeted consultations carried out by the Commission and analysed and summarised by the EU Agency for Fundamental Rights (FRA). Input was provided by Member States, umbrella organisations of European CSOs working in the area of fundamental rights, international organisations, and the European Network of National Human Rights Institutions (ENNHRI) and the European Network of Equality Bodies (Equinet) and their members. It is also based on the results of an online consultation of CSOs run through the Fundamental Rights Agency Civil Society Platform.

Previous reports

In 2020 there was no Charter report on year 2019 as the Commission adopted its strategy to strengthen the application of the Charter in the EU.