Zahvaljujući digitalnom identitetu EU-a građani, stanovnici i poduzeća u EU-u moći će se identificirati ili potvrditi određene osobne podatke. Taj identitet služit će za internetske i neinternetske javne i privatne usluge u EU-u.
Osobnu digitalnu lisnicu moći će koristiti svi građani i stanovnici EU-a.
Svaki put kad nam neka aplikacija ili internetska stranica ponudi da kreiramo novi digitalni identitet ili da se jednostavno ulogiramo putem velike platforme, ne možemo znati što se zapravo događa s našim podacima. Zbog toga će Komisija ubrzo predložiti siguran europski elektronički identitet. Identitet kojem vjerujemo i koji će svaki građanin moći koristiti bilo gdje u Europi za raznovrsne usluge, od plaćanja poreza do najma bicikla. Tehnologiju zahvaljujući kojoj sami možemo kontrolirati koji se podaci koriste i na koji način
Prednosti digitalnog identiteta EU-a
Pravo svake osobe koja može dobiti nacionalnu osobnu identifikacijsku ispravu da ima digitalni identitet koji se priznaje svugdje u EU-u.
Jednostavan i siguran način da korisnik kontrolira koliko informacija želi dati kad ih od njega traže usluge kojima su nužne određene informacije.
Namijenjen za upotrebu u obliku digitalnih lisnica, dostupnih kao aplikacije na mobitelima i na drugim uređajima, koje omogućuju:
- internetsku i neinternetsku identifikaciju
- pohranu i razmjenu informacija koje pružaju tijela država članica, kao što su ime, prezime, datum rođenja i državljanstvo
- pohranu i razmjenu informacija koje pružaju pouzdani privatni izvori
- upotrebu informacija za potvrdu prava, npr. prava na boravak, rad ili studiranje u nekoj državi članici.
Na temelju Preporuke Komisije od 3. lipnja 2021. stručna skupina država članica priprema paket instrumenata, koji uključuje tehničku arhitekturu i referentni okvir, skup zajedničkih standarda i tehničkih specifikacija te skup zajedničkih smjernica i primjera najbolje prakse kako bi europske lisnice za digitalni identitet postale praktičan alat za sve. Komisija redovito objavljuje rezultate rada stručne skupine.
Prije nego što se uvede u državama članicama, lisnica EU-a za digitalni identitet testirana je u okviru četiri opsežna projekta koji su pokrenuti 1. travnja 2023. Cilj je projekata testirati lisnice za digitalni identitet u stvarnim scenarijima i različitim sektorima. U njima će sudjelovati više od 250 privatnih poduzeća i javnih tijela iz 25 država članica te Norveške, Islanda i Ukrajine.
Europska komisija osigurat će i prototip lisnice EU-a za digitalni identitet (EUDI), kako je utvrđeno u predloženoj uredbi o europskom digitalnom identitetu.
Zašto je potreban?
Sustavi digitalne identifikacije koje trenutačno nude države u Uniji imaju nekoliko velikih nedostataka: nisu dostupni svim stanovnicima, često su ograničeni na javne internetske usluge i ne omogućuju jednostavan pristup iz inozemstva.
Tek 14 % pružatelja najvažnijih javnih usluga u svim državama članicama dopušta autentifikaciju sustavom elektroničkog identiteta izvan matične države članice, npr. da bi se bez lozinke dokazao nečiji identitet na internetu. Iako se broj uspješnih autentifikacija izvan matične države članice povećava svake godine, zasad je vrlo malen.
Ukupno 72 % korisnika želi znati kako se njihovi podaci obrađuju kad koriste svoje račune na društvenim mrežama. Pritom 63 % građana EU-a želi siguran, jedinstveni digitalni identitet za sve internetske usluge (istraživanje Eurobarometra).
Ključna načela
Dostupan svakom građaninu, stanovniku ili poduzeću u EU-u koji ga želi koristiti.
Svugdje iskoristiv za identifikaciju korisnika ili potvrđivanje određenih osobnih podataka za potrebe javnih i privatnih digitalnih usluga u EU-u.
Korisnici imaju punu kontrolu nad time koje će aspekte identiteta, podataka i certifikata podijeliti s trećom stranom i nad praćenjem takvog dijeljenja podataka.
U praksi
EU-ovim lisnicama za digitalni identitet građani u cijeloj Uniji moći će dokazati svoj identitet kad je to potrebno za pristup internetskim uslugama ili dijeljenje digitalnih dokumenata. Moći će i dokazati određene osobne podatke, npr. dob, a da pritom ne moraju potpuno otkriti svoj identitet ili druge osobne podatke. U svakom će trenutku imati potpunu kontrolu nad podacima koje dijele i s kim.
Digitalni identitet EU-a može se upotrijebiti u brojnim situacijama, npr.:
- korištenje javnih usluga, kao što su izdavanje izvoda iz matične knjige rođenih ili medicinskih potvrda, ili prijavljivanje promjene adrese
- otvaranje bankovnog računa
- podnošenje poreznih prijava
- prijavljivanje na sveučilište u vlastitoj ili nekoj drugoj državi članici
- čuvanje liječničkog recepta koji se može iskoristiti bilo gdje u Europi
- dokazivanje dobi
- unajmljivanje automobila s digitalnom vozačkom dozvolom
- prijavljivanje u hotel.
Korištenje digitalnog identiteta EU-a: podnošenje zahtjeva za kredit u banci
Podnošenje zahtjeva za kredit u banci obično se sastoji od puno koraka – od dogovaranja sastanaka i fizičkih sastanaka do prikupljanja i potpisivanja dokumenata u papirnatom obliku – pri čemu se neki koraci moraju ponoviti ako nešto nedostaje.
Da bi banci dostavio dokumente, sve što korisnik digitalnog identiteta EU-a treba napraviti je odabrati dokumente iz svoje lokalne digitalne lisnice. Time će se generirati provjerivi digitalni dokumenti koji se zatim šalju na provjeru banci, koja tada može nastaviti s obradom zahtjeva.
Pojednostavnjenja za građane i poduzeća
U nastavku je popis usluga identifikacije i povjerenja koje se već sad mogu upotrebljavati s pravnim učinkom u EU-u zahvaljujući eIDAS-u (Uredba o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja), zajedno s primjerima različitih koristi. Te su usluge temelj povjerenja i sigurnosti na jedinstvenom digitalnom tržištu. Neke će se od njih, npr. elektronički potpis, integrirati s digitalnom lisnicom, pa će se moći lakše koristiti.
| Građani | Poduzeća | ||
|---|---|---|---|
 |
Elektronički potpis Osobe elektronički potvrđuju da se slažu sa sadržajem dokumenta. Ova funkcija bit će integrirana u lisnicu. |
Olakšat će potpisivanje pravnih dokumenata i e-poruka bez papira. |
Smanjit će troškove i skratiti vrijeme racionalizacijom procedura te će pomoći unapređenju poslovnih procesa. |
|
Elektronički vremenski žig Služi kao elektronički dokaz da je skup podataka postojao u određenom trenutku. |
Dokazat će da je osoba kupila ulaznice za koncert. |
Poboljšat će praćenje dokumenata i pojasniti odgovornosti. |
|
Elektronička identifikacija Poduzeća i potrošači ovim elektronički dokazuju svoj identitet. |
Korisnicima će omogućiti da u drugoj državi otvore bankovni račun na temelju nacionalne identifikacije. |
Poduzećima će povećati broj potencijalnih mušterija, smanjiti troškove i uštedjeti vrijeme, a i općenito će povećati povjerenje u prekogranične transakcije. |
|
Kvalificirani certifikat za autentifikaciju internetskih stranica Jamči vjerodostojnost i pouzdanost internetskih stranica. |
Korisniku će pokazati da su internetske stranice i aplikacije sigurne i da može imati povjerenja u njih. |
Potrošači će imati više povjerenja u internetske stranice i lakše prepoznavati pokušaje prevare u obliku lažnog predstavljanja, što će smanjiti opasnost za reputaciju poduzeća. |
|
Elektronički pečat Jamči porijeklo i cjelovitost dokumenta. |
Jamčit će da su ulaznice za nogometnu utakmicu prave, tj. da nisu krivotvorene. |
Smanjit će troškove i skratiti vrijeme racionalizacijom procesa. Pokazivat će da se može pouzdati u porijeklo dokumenta. |
|
Elektronička preporučena dostava Štiti od gubitka, krađe, oštećenja ili izmjena dokumentacije koju se šalje. |
Rođendanski poklon za korisnikovo dijete sigurno će stići. |
Smanjit će troškove i skratiti vrijeme razmjene dokumenata, povećati efikasnost i povjerenje te poboljšati praćenje dokumenata. |