Više prilika za građane i bolja kvaliteta života
Proširenje je građanima iz svih država članica pružilo više prilika za studiranje i rad u cijelom EU-u. Od 2004. više od 2,7 milijuna građana iz 10 novih država iskoristilo je priliku za učenje i poučavanje u inozemstvu. Istodobno je zahvaljujući programu Erasmus+ više od 600 000 mladih iz drugih država EU-a studiralo na njihovim sveučilištima.
Od 10 država članica koje su pristupile 2004. njih devet u potpunosti je dio šengenskog područja, najvećeg područja slobodnog kretanja na svijetu, koje jamči neometano i sigurno putovanje. Nastavlja se rad i na daljnjoj integraciji Cipra u šengensko područje, uzimajući u obzir njegove posebne okolnosti.
Tijekom posljednjih 20 godina EU je ostvario i znatan napredak, među ostalim, u području socijalnih prava, zaštite zdravlja i okoliša, gospodarenja otpadom, prava potrošača i sigurnosti proizvoda, pridonoseći poboljšanju opće kvalitete života ljudi.10 država koje su pristupile 2004. nisu samo ostvarile koristi od tih viših standarda, nego su i pridonijele njihovu oblikovanju. Danas je priroda bolje očuvana, gradovi imaju čišći zrak, a privatnost je zaštićena u cijeloj Uniji.

Otvaranje radnih mjesta, rast i blagostanje
U posljednjih 20 godina gospodarstvo EU-a povećalo se za 27 %. Zemlje koje su pristupile EU-u 2004. ostvarile su znatan gospodarski rast: poljska i malteška gospodarstva više su se nego udvostručila, a Slovačko je gospodarstvo poraslo za 80 %.
Države koje su već bile članice u vrijeme proširenja 2004. također su doživjele rast i blagostanje. Španjolski izvoz u 10 novih država udvostručio se u posljednjih 20 godina, talijanska trgovina robom s tim državama otad se povećala za 77 %, a trgovinski odnosi između Litve i Švedske također su znatno porasli. U manje od dva desetljeća protok robe unutar EU-a povećao se za više od 40 %.
Od 26 milijuna novih radnih mjesta koja su se u posljednjih 20 godina otvorila u cijelom EU-u, njih šest milijuna otvoreno je u 10 novih država članica EU-a.

Jačanje konkurentnosti europske industrije i važnih sektora
Zahvaljujući ekonomiji razmjera koju omogućuje prošireno jedinstveno tržište došlo je do rasta industrije, od poljskog poslovanja u području elektronike do njemačkog sektora proizvodnje automobila. Europska industrija dobila je veći pristup važnim ulaznim elementima kao što su kritične sirovine. Poduzeća sada lako mogu nabavljati bakar na Cipru, kobalt u Češkoj, rijetke zemlje u Litvi i nikal u Slovačkoj.
Proširen broj članica EU-a omogućio je i prodaju na većem tržištu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, čime se građanima nudi veći izbor kvalitetnih proizvoda. 10 novih država članica obogatilo je poljoprivrednu raznolikost EU-a različitim poljoprivrednim metodama, usjevima, stokom i visokokvalitetnim proizvodima. Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u tim državama utrostručila se u posljednja dva desetljeća i premašila 68 milijardi eura.

Ulaganje u Uniju
Kako bi Europa postala bolje mjesto za život i rad, EU je tijekom posljednjih 20 godina znatno uložio u infrastrukturu: autoceste, cjevovode, javni prijevoz, prometnu povezanost, podatkovne centre i prekograničnu infrastrukturu.
Naše integrirano energetsko tržište pomoglo nam je da prebrodimo krize, primjerice kad je Rusija smanjila isporuke plina. Države članice EU-a surađuju kako bi osigurale sigurniju i održiviju opskrbu energijom, potaknule prelazak na čistu energiju i smanjile našu ovisnost o ruskim fosilnim gorivima. Zahvaljujući znatnim ulaganjima EU-a pokrivenost brzim širokopojasnim mrežama i pristup internetu porasli su u cijelom EU-u. Predvodnici u digitalnom sektoru, kao što je Estonija, pomažu u uvođenju novih usluga e-uprave. Milijuni građana u svim dijelovima Europe dobili su pristup 5G mreži.
Ove napretke sad nadopunjujemo i instrumentom NextGenerationEU. U njegovu se okviru stotine projekata financiraju iznosom od 800 milijardi eura, od odobalnih vjetroelektrana do električnih vlakova, od vrhunskih digitalnih usluga do najmodernijih medicinskih centara, čime se u svih 27 država članica otvaraju kvalitetna radna mjesta.
Budući da se naše strateško okruženje i dalje mijenja i da Europa mora pojačati obranu, u tom sudjeluju sve države članice – od istraživanja u području obrane u Estoniji do razvoja zrakoplova u Švedskoj i proizvodnje streljiva u Poljskoj.

Unaprjeđenje inovacija i istraživanja
U posljednjih 20 godina Europska unija ostvarila je brojna znanstvena otkrića i kreativne inovacije, primjerice u prevenciji bolesti i liječenju raka. Uz financijsku potporu EU-a, mnogi od njih ostvareni su u 10 novih država članica ili su rezultat suradnje istraživača iz starih i novih država članica.
Mađarski i francuski znanstvenici napredovali su u proučavanju dinamike elektrona u materiji te su za svoj rad primili Nobelovu nagradu za fiziku. Isto tako, članovi akademske zajednice od Latvije do Španjolske blisko surađuju na širenju znanja o genomima.

Iskazivanje solidarnost
Države članice EU-a međusobno si pomažu u slučaju katastrofa: poplava, šumskih požara, potresa i hitnih medicinskih situacija.
U okviru Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu sve države članice EU-a tijekom posljednjih 20 godina usmjeravaju pomoć na cijelom kontinentu i šire. Primjera je bezbroj. Pet država članica hitno je pružilo pomoć Mađarskoj nakon poplava 2010. Tijekom ljeta 2022. austrijski vatrogasci došli su u pomoć Sloveniji kad se suočila s razornim šumskim požarima. Istog su ljeta slovački stručnjaci za hitne slučajeve pomogli Grčkoj kad su je pogodili šumski požari povijesnih razmjera.
Od prvog dana agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine države članice EU-a surađuju u pružanju potpore ukrajinskom narodu. Logistički centri u Poljskoj, Slovačkoj i Rumunjskoj usmjeravaju pomoć iz cijele Unije. EU je odobrio privremenu zaštitu za više od 4,1 milijun ukrajinskih izbjeglica, od kojih je gotovo 1,7 milijuna pronašlo utočište u državama članicama koje su pristupile 2004.

Sve važnija uloga Europe u svijetu
Tijekom posljednjih 20 godina utjecaj Europe na svjetskoj pozornici sve je snažniji, bilo da je riječ o poticanju cijelog svijeta da se bori protiv klimatskih promjena, protiv pandemije ili da promiče demokraciju.
Ulazak 10 novih država članica ojačao je našu gospodarsku moć na globalnoj razini. Zahvaljujući većem jedinstvenom tržištu EU je postao još privlačniji trgovinski partner, što nam donosi nove mogućnosti u inozemstvu. Od 2004. naša se međunarodna trgovina povećala za 3 bilijuna eura, a 2023. dosegnula je ukupno 5 bilijuna eura.
Veća Unija također je ojačala ulogu Europe kao vodećeg donatora humanitarne pomoći. Europsku humanitarnu pomoć, bilo u Ukrajini, Gazi ili Sudanu, pružaju humanitarni radnici iz cijelog EU-a, uključujući poljske nevladine organizacije, češke humanitarne partnere i ciparske humanitarne radnike.
Proširenjem se promiče blagostanje, jača demokracija i osigurava stabilnost u cijeloj Uniji. Pritom je EU s 27 država članica postao snažniji geopolitički akter.

Podaci upotrijebljeni u kampanji „Dvadeset godina zajedno” temelje se na statističkim podacima Eurostata i na drugim službenim izvorima informacija te podliježu ažuriranju. Navedene ankete proveo je Eurobarometar.