O Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD)
Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u vlasništvu je 65 država (uključujući sve države članice EU-a), Europske zajednice i Europske investicijske banke. Ukupan udio EU-a u vlasništvu je 63 %. EBRD osigurava financiranje projekata, i to uglavnom privatnim poduzećima, obično zajedno s drugim partnerima koji su komercijalne kreditne institucije. Također radi s javnim partnerima na potpori privatizaciji, restrukturiranju i poboljšavanju komunalnih usluga.
EBRD pruža pomoć u izgradnji tržišnih gospodarstava u više od 30 država, od južnog i istočnog Mediterana, srednje i istočne Europe do srednje Azije tako što financira ulaganja u te zemlje i pruža potporu razvoju privatnog sektora.
EBRD, utemeljen 1991., potiče prijelaz na tržišno gospodarstvo u zemljama u srednjoj i istočnoj Europi, srednjoj Aziji i južnom i istočnom Mediteranu koje su se opredijelile za demokratska načela i primjenjuju ih. Djeluje financiranjem ulaganja, osiguravanjem poslovnih usluga i uključivanjem u politički dijalog na visokoj razini u tim zemljama s ciljem potpore razvoju privatnog sektora.
Članstvo i sudjelovanje EU-a
Članstvo EBRD-a sačinjavaju 65 vlada s pet kontinenata, Europska zajednica i Europska investicijska banka. Europska je unija dioničar s 3,05 % ukupnog kapitala. Zajedno s Europskom investicijskom bankom, koja također ima udio od 3,05 % kapitala, i državama članicama, udio EU-a penje se na 63 %.
Sve ovlasti u EBRD-u ima Vijeće guvernera, koje delegira glavne zadatke Upravnom vijeću, koje je odgovorno za usmjeravanje operacija i politika banke općenito. Europsku uniju u EBRD-u zastupaju guverner i zamjenik guvernera, a u Upravnom vijeću izvršni direktor i zamjenik direktora.
Izvršni direktor EU-a sudjeluje u redovnim koordinacijskim sastancima EU-a s članovima Upravnog vijeća iz država članica, a uz to se savjetuje s Komisijom i Europskom službom za vanjsko djelovanje (ESVD) o projektima koji su podneseni na odobrenje Vijeću EBRD-a. Kako bi se vodilo računa o prioritetima EU-a kao cjeline, direktor koji zastupa EU pri glasovanju za svaki pojedini slučaj uzima u obzir mišljenja država članica i savjete Komisije i službi ESVD-a.
Operacije
EBRD je najveći pojedinačni ulagač u području na kojem djeluje, i okuplja znatna izravna strana ulaganja veća od svojih vlastitih izvora. Osigurava financiranje projekata, obično zajedno s komercijalnim partnerima, uglavnom u privatnom sektoru, na primjer za banke, industriju i poduzeća, bilo da je riječ o novim projektima ili postojećim društvima. Također radi s poduzećima u javnom vlasništvu radi potpore privatizaciji, restrukturiranju državnih poduzeća i poboljšavanju komunalnih usluga. Svako ulaganje mora biti u skladu sa zahtjevima u pogledu utjecaja na tranziciju, zahtjevima u pogledu aditivnosti, kao i s načelima dobrog bankarstva.
EBRD je tijekom 2015. osigurao financiranje u iznosu od 9,4 milijarde EUR za 381 projekt podupirući financijske institucije – uključujući potporu mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima putem financijskih posrednika (32 %), kao i korporativni sektor – industriju, trgovinu i poljoprivrednu proizvodnju (22 %), infrastrukturu (19 %) i sektor energetike (27 %).
Suradnja EU-a i EBRD-a
EBRD je važan strateški partner za EU te podupire EU-ove ciljeve i politike kao što su Europska politika susjedstva, strategija Europa 2020. za rast i radna mjesta, Europski semestar te odgovor EU-a na pitanje migracija. Nadalje, tamo gdje je to potrebno, banka u svojim operacijama promiče standarde i norme EU-a (posebno u pogledu okoliša). Suradnja EU-a i EBRD-a razvijena je u svim zemljama u kojima EBRD djeluje te je opsežna i razgranata u nizu sektora (uključujući energetiku, komunalne infrastrukture i okoliš, potporu malim i srednjim poduzećima te nuklearnu sigurnost).
Europska unija je daleko najveći pružatelj bespovratnih sredstava za tehničku pomoć i sufinanciranje ulaganja putem EBRD-a. Od utemeljenja EBRD-a do danas EU je bio izvor 36 posto ukupnih bespovratnih sredstava dodijeljenih preko te banke. U 2015. doprinos EU-a iznosio je 179 milijuna EUR, što je polovina ukupnih donatorskih sredstava koja je EBRD zaprimio za tu godinu. Sredstva EU-a sve se više usmjeravaju kroz regionalne instrumente putem kojih se bespovratna sredstva kombiniraju s financiranjem EBRD-a, poput Fonda za poticanje ulaganja u susjedstvu (NIF), Okvirnog sporazuma o ulaganju za zapadni Balkan (WBIF), Ulagačkog instrumenta za Srednju Aziju (IFCA) i bilateralnih programa financiranja. Za projekte EBRD-a u državama članicama EU-a dostupni su i strukturni i kohezijski fondovi.
Uz to, EBRD blisko surađuje s institucijama EU-a pri potpori političkog dijaloga i reformi koje poboljšavaju poslovno okruženje u zemljama u kojima djeluje. Tripartitni memorandum o razumijevanju Komisije, EIB-a i EBRD-a temelj je takve suradnje za djelovanje izvan Europske unije i u njegovom se okviru potiče redovna razmjena informacija i olakšava uočavanje prilika za sufinanciranje koje se temelje na komparativnim prednostima pojedinih partnera.