Europska godina vještina dat će novi poticaj cjeloživotnom učenju, i time omogućiti ljudima i poduzećima da sudjeluju u zelenoj i digitalnoj tranziciji, s posebnim naglaskom na inovacije i konkurentnost.
Poticanje konkurentnosti, sudjelovanja i talenta
Radna snaga koja ima tražene vještine pridonosi održivom rastu, stvara više inovacija i poboljšava konkurentnost poduzeća. Europska godina vještina 2023. pomoći će poduzećima, posebno malim i srednjim poduzećima, u ublažavanju problema nedostatka vještina u EU-u. Promicat će se prekvalifikacija i usavršavanje kako bi ljudi stjecali odgovarajuće vještine za kvalitetna radna mjesta.
Zelena i digitalna tranzicija otvaraju nove mogućnosti za ljude i gospodarstvo EU-a.
Kvalificirani radnici imat će bolje mogućnosti zapošljavanja i u potpunosti sudjelovati u društvu. Time će se osigurati da gospodarski oporavak te zelena i digitalna tranzicija budu socijalno pošteni i pravedni.
Trebamo više ciljanih ulaganja u stručno obrazovanje i usavršavanje. Nužna je bolja suradnja s poduzećima jer ona najbolje znaju što im je potrebno, a te potrebe moramo uskladiti s težnjama ljudi. No moramo privući i odgovarajuće vještine na naš kontinent, vještine koje pomažu poduzećima i jačaju rast Europe.
Novi poticaj cjeloživotnom učenju
Europska godina vještina bit će novi poticaj u postizanju socijalnih ciljeva EU-a do 2030. prema kojima bi se najmanje 60 % odraslih svake godine trebalo osposobljavati i najmanje 78 % biti zaposleno.
Ta će inicijativa pridonijeti i postizanju ciljeva Digitalnog kompasa do 2030. od najmanje 80 % odraslih osoba s osnovnim digitalnim vještinama u EU-u i 20 milijuna zaposlenih stručnjaka za IKT.
Trenutačno više od tri četvrtine poduzeća u EU-u nailazi na poteškoće u pronalaženju radnika s potrebnim vještinama, a samo 37 % odraslih redovito pohađa osposobljavanje.
Indeks gospodarske i društvene digitalizacije pokazuje da 40 % odraslih osoba i svaki treći zaposleni u Europi nema osnovne digitalne vještine. Žene su nedovoljno zastupljene u zanimanjima i studijima povezanima s tehnologijom, naime, tek je svaki peti stručnjak za IKT i svaka treća osoba s diplomom iz područja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) žena.
Kako ćemo to ostvariti
Predlažemo da se, u suradnji s Europskim parlamentom, državama članicama EU-a, socijalnim partnerima, službama za zapošljavanje, gospodarskim i industrijskim komorama, pružateljima usluga obrazovanja i osposobljavanja, radnicima i poduzećima, intenzivira i unaprijedi razvoj vještina na terenu.
Promicanjem većih, učinkovitijih i uključivijih ulaganja u osposobljavanje i usavršavanje.
Osiguravanjem da su vještine relevantne za potrebe tržišta rada, među ostalim suradnjom sa socijalnim partnerima i poduzećima.
Povezivanjem ambicija i vještina ljudi s prilikama na tržištu rada, posebno za zelenu i digitalnu tranziciju i gospodarski oporavak.
Privlačenjem ljudi s odgovarajućim vještinama iz trećih zemalja, među ostalim jačanjem mogućnosti učenja i mobilnosti te olakšavanjem priznavanja kvalifikacija.
Komisija će se truditi da relevantne inicijative EU-a i načini financiranja budu što vidljiviji kako bi potakla njihovo pokretanje i provedbu na terenu. Organizirat će se događanja i informativne kampanje kako bi se unaprijedilo uzajamno učenje partnera u području usavršavanja i prekvalifikacije.
Posebna pozornost posvetit će se aktiviranju većeg broja ljudi na tržištu rada, posebno žena i mladih koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih.
Inicijative EU-a za potporu razvoju vještina
Europska godina vještina nadovezuje se na brojne tekuće inicijative EU-a.
- Program vještina za Europu je okvir za suradnju u području politika EU-a za vještine te će se njime i dalje pomagati pojedincima i poduzećima da razviju vještine te da ih primjenjuju.
- Pakt za vještine: ima 1000 članova i 14 velikih partnerstava u strateškim sektorima, a sudionici su se obvezali da će pomoći u usavršavanju 6 milijuna ljudi.
- Preporuke Vijeća o individualnim računima za učenje i mikrokvalifikacijama pomažu ljudima da na fleksibilniji i usmjereniji način ažuriraju ili upotpune svoje vještine.
- Koalicija EU-a za digitalne vještine i radna mjesta bavi se problemom nedostatka digitalnih vještina i u tu svrhu okuplja sve relevantne partnere radi informiranja i poticanja osposobljavanja za jačanje digitalnih vještina.
- Europska platforma za digitalne vještine i radna mjesta pokrenuta u okviru Instrumenta za povezivanje Europe, nudi informacije o digitalnim vještinama i resurse, kao što je alat za samoprocjenu.
- U strukturiranom dijalogu s državama članicama EU-a o digitalnom obrazovanju i vještinama raspravlja se o tome kako uvesti nove digitalne tehnologije u obrazovanje i unaprijediti digitalne vještine.
- U Novom europskom programu za inovacije predlažu se vodeća inicijativa i niz mjera za stvaranje pravih okvirnih uvjeta za naše talente.
- U Europskoj strategiji za sveučilišta predlaže se nekoliko mjera za razvoj naprednih vještina prilagođenih promjenama u budućnosti za širok raspon učenika, uključujući polaznike programa cjeloživotnog učenja.
- Uvođenje baze talenata EU-a i partnerstava za traženje talenata s odabranim trećim partnerima pomoći će u usklađivanju vještina kandidata s potrebama tržišta rada u Europi.
Financijska sredstva EU-a za vještine
Za potporu ulaganjima u usavršavanje i prekvalifikaciju dostupna su znatna financijska sredstva i tehnička pomoć EU-a navedeni u nastavku.
- Europski socijalni fond plus (ESF+) s više od 99 milijardi eura za razdoblje 2021. – 2027. glavni je instrument EU-a za ulaganje u ljude.
- Mehanizmom za oporavak i otpornost mogu se poduprijeti reforme i ulaganja država članica, među ostalim u području vještina i radnih mjesta.
- U okviru programa Digitalna Europa osigurano je 580 milijuna eura za izgradnju naprednih digitalnih vještina i potporu razvoju baze talenata digitalnih stručnjaka.
- U okviru programa Obzor Europa podupiru se vještine istraživača, poduzetnika i inovatora, posebno putem aktivnosti Marie Skłodowska-Curie, Europskog vijeća za inovacije i Europskog instituta za tehnologiju.
- U okviru programa Erasmus+ s proračunom od 26,2 milijarde eura podupire se osobni i profesionalni razvoj učenika, osoblja i ustanova u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju te se financiraju europska sveučilišta.
Dodatni programi kojima se može poduprijeti razvoj vještina uključuju program InvestEU, Europski fond za prilagodbu globalizaciji za radnike koji su proglašeni viškom, Europski fond za regionalni razvoj, Fond za pravednu tranziciju, Europske snage solidarnosti, Program za okoliš i djelovanje u području klime (LIFE), Fond za modernizaciju, Instrument za tehničku potporu te Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju.
Sljedeći koraci
Nakon donošenja izvješća Europskog parlamenta dva suzakonodavca, Europski parlament i Vijeće, započet će pregovore o donošenju odluke o Europskoj godini vještina, pri čemu će se uzeti u obzir mišljenja Europskog gospodarskog i socijalnog odbora i Odbora regija.
Kronologija
- 6. veljače 2023.
Glasovanje u Europskom parlamentu zakazano u odboru EMPL
- 8. prosinca 2022.
Ministri i ministrice u Vijeću za zapošljavanje i socijalnu politiku (EPSCO) postigli dogovor o stajalištu Vijeća o Prijedlogu odluke o proglašenju 2023. Europskom godinom vještina
- 12. listopada 2022.
Komisija donijela prijedlog o Europskoj godini vještina 2023.
- 14. rujna 2022.
Predsjednica von der Leyen u svojem govoru o stanju Unije predlaže da 2023. bude Europska godina vještina
Aktualno
- Priopćenje za tisak: Iskorištavanje talenata u Europi: novi poticaj za regije EU-a
- Labour migration: Commission and Member States enhance cooperation to tackle shortages in the EU labour market
- Pripravništvo: u evaluaciji Komisije analizira se učinak europskog kvalitativnog okvira
- Priopćenje za tisak: Komisija započinje s radom na Europskoj godini vještina
- Priopćenje za tisak: Pakt za vještine obilježava drugu obljetnicu s 1000 članova
Dokumenti