EU uspostavlja jedinstveno tržište podataka na kojem se:

• podaci mogu slobodno razmjenjivati unutar Unije i među sektorima, od čega će koristi imati svi
• u potpunosti poštuju europski propisi, osobito oni o zaštiti privatnosti i osobnih podataka te pravo tržišnog natjecanja
• primjenjuju poštena, praktična i jasna pravila za pristup podacima i njihovu upotrebu.

EU će postati privlačno, sigurno i dinamično podatkovno gospodarstvo tako što će:

• utvrditi jasna i poštena pravila o pristupu podacima i njihovoj ponovnoj upotrebi
• ulagati u sljedeću generaciju alata i infrastruktura za pohranu i obradu podataka
• udružiti snage u europskim kapacitetima u oblaku
• objediniti europske podatke iz ključnih sektora u zajedničkim i interoperabilnim podatkovnim prostorima
• korisnicima dati prava, alate i vještine da zadrže potpunu kontrolu nad svojim podacima.

Europskim aktom o podacima predloženim u veljači 2022. Komisija želi omogućiti upotrebu više podataka i utvrditi pravila o tome tko može i u koje svrhe pristupati i koristiti se podacima u svim gospodarskim sektorima u Uniji. Očekuje se da će do 2028. nova pravila rezultirati s 270 milijardi eura dodatnog BDP-a za države članice jer će riješiti pravna, ekonomska i tehnička pitanja zbog kojih se podaci nedovoljno iskorištavaju.

Potrošači i poduzeća generiraju podatke koristeći proizvode i usluge. Zahvaljujući Aktu o podacima ostvarit će sljedeće koristi:

• niže cijene poslijeprodajnih usluga i popravaka njihovih povezanih predmeta
• nove mogućnosti za upotrebu usluga koje se temelje na pristupu tim podacima
• bolji pristup podacima koje je prikupio ili proizveo uređaj.

• Mlazni motori za učinkovit rad koriste tisuće senzora koji prikupljaju i prenose podatke.
• Industrijski podaci služe za smanjenje vizualnog utjecaja vjetroelektrana i optimalno iskorištavanje snage vjetra.
• Upotrebom navigacije za izbjegavanje prometnih gužvi u stvarnom vremenu može se uštedjeti i do 730 milijuna sati. Preračunato u troškove rada, riječ je o 20 milijardi eura.
• Obavijesti o kašnjenju vlakova u stvarnom vremenu mogu uštedjeti 27 milijuna radnih sati. Preračunato u troškove rada, to je 740 milijuna eura.
• Boljom raspodjelom sredstava za borbu protiv malarije moglo bi se uštedjeti do 5 milijardi eura na troškovima zdravstvene skrbi u cijelom svijetu.