EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 1.12.2021.

JOIN(2021) 30 final

Zajednička komunikacija Europskog parlamenta, Vijeća, Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, Odbora regija i Europske investicijske banke

Global Gateway

Global Gateway

1.Uvod

Demokracije, kao i vrijednosti na kojima se one temelje, moraju dokazati da imaju rješenja za današnje globalne izazove. Moraju imati kapacitet i ambiciju da doprinesu boljem životu ljudi u cijelom svijetu. Tu činjenicu naglašava sve veća nužnost da zemlje ulažu u infrastrukturu potrebnu za uspostavu održivog blagostanja, radnih mjesta i usluga za svoje lokalne zajednice te da razvijaju tu infrastrukturu.

Ta globalna potreba za infrastrukturom ključna je za održivi razvoj u cijelom svijetu, ali je i glavni dio plana za borbu protiv klimatskih promjena i za zaštitu okoliša, poboljšanje globalne zdravstvene sigurnosti i poticanje konkurentnosti svjetskog gospodarstva. Posljedice sadašnje nepotpune, nekompatibilne ili nepovezane globalne infrastrukture jasno su izašle na vidjelo tijekom pandemije bolesti COVID-19, a očitovale su se u obliku gospodarskog učinka i izolacije koju je prouzrokovala nedovoljna digitalna povezivost, poremećaji u lancima opskrbe ili nestašica medicinskih proizvoda. Međutim, iako je pandemija ubrzala potrebu za djelovanjem, investicijski jaz i razmjer globalnih potreba pitanja su mnogo starija od pandemije. Prema procjenama skupine G20 manjak ulaganja u globalnu infrastrukturu dosegnut će 13 bilijuna EUR do 2040. 1 Ako uzmemo u obzir daljnja ulaganja u infrastrukturu potrebna za ograničavanje klimatskih promjena i uništavanja okoliša, taj iznos svake godine raste na 1,3 bilijuna EUR 2 .

Suočene s tom hitnom potrebom za velikom količinom financijskih sredstava, zemlje trebaju pozitivnu ponudu kad odlučuju o tome kako najbolje razvijati svoju klimatsku, energetsku, prometnu i digitalnu infrastrukturu ili kako ojačati svoje zdravstvene ili obrazovne sustave. Te odluke stvarno utječu na živote građana i na njihova sredstva za život. Stoga im je potreban pouzdan partner kako bi osmislile projekte koji su održivi i visokokvalitetni te kako bi ih provele s visokom razinom transparentnosti i u skladu s visokim standardima radi trajnih socijalnih i ekonomskih koristi za lokalne zajednice.

EU će ponuditi svoje financiranje po pravednim i povoljnim uvjetima kako bi ograničio rizik od zaduženosti. Pomoći će u izgradnji održive infrastrukture uz potporu, vještine i financijska sredstva potrebne za upravljanje njome. Bez odgovarajuće transparentnosti, dobrog upravljanja i visokih standarda može doći do lošeg odabira ili izrade projekata, njihove nepotpunosti ili korištenja za poticanje korupcije. To ne samo da usporava rast i osiromašuje lokalne zajednice već naposljetku uzrokuje i ovisnosti koje mogu ograničiti sposobnost zemalja da odlučuju.

S obzirom na to da je riječ o globalnom izazovu, EU treba osigurati pozitivnu ponudu svojim partnerima. Global Gateway ta je pozitivna ponuda: plan EU-a za velika ulaganja u razvoj infrastrukture u cijelom svijetu. Cilj mu je uspostaviti veze, a ne stvoriti ovisnosti, ulagati u projekte koji se mogu ostvariti uz visoke standarde, dobro upravljanje i transparentnost te surađivati sa zemljama domaćinima, financijskim institucijama i privatnim sektorom radi proširenja ulaganja u infrastrukturu kako bi se povećala naša konkurentnost, ostvarile koristi i zaštita za naše partnere, ojačale lokalne zajednice i riješili trenutačno gorući globalni problemi – od klimatskih promjena i održivog razvoja do zdravstvene sigurnosti, rodne ravnopravnosti i obrazovnih sustava.

Kako bi se ti ciljevi ostvarili, Global Gateway djelovat će u cijelom svijetu i prilagođavati se potrebama i strateškim interesima različitih regija, pri čemu će se uvijek temeljiti na vrijednostima. Usmjerit će se na fizičku infrastrukturu, kao što su kabeli od optičkih vlakana, čisti prometni koridori i čisti dalekovodi, kako bi se ojačale digitalne, prometne i energetske mreže. Osigurat će i poticajno okruženje kako bi se zajamčilo ostvarenje projekata, tako što će ponuditi privlačne uvjete za ulaganje i trgovinske uvjete pogodne za poslovanje, regulatornu konvergenciju, standardizaciju, integraciju lanaca opskrbe i financijske usluge.

Suočeni smo s novom znanstvenom i proizvodnom revolucijom koju je uzrokovala potreba za borbom protiv klimatskih promjena i odgovorom na prijetnje zdravlju, ali i digitalna tranzicija. Te promjene uzrokuju dodatne poteškoće za aktivnosti razvoja, ali ujedno pružaju nove prilike. Dok pomaže drugima, EU će pridonijeti i promicanju svojih interesa, jačanju otpornosti svojih lanaca opskrbe i stvaranju više prilika za trgovinu za gospodarstvo EU-a, u kojem približno 38 milijuna radnih mjesta ovisi o međunarodnoj trgovini.

Za uspostavu potrebnog dosega i ostvarivanje pogodnosti razvoja infrastrukture u EU-u i u cijelom svijetu bit će potrebna velika ulaganja. Upotrebom svih financijskih i razvojnih instrumenata na raspolaganju EU-a i uz snažnu potporu država članica 3  u okviru plana Global Gateway nastojat će se mobilizirati ulaganja vrijednosti do 300 milijardi EUR od 2021. do 2027. U okviru jedinstvenog djelovanja zauzet će se pristup Tima Europa, kojim se okupljaju resursi EU-a, država članica, europskih financijskih institucija i nacionalnih institucija za financiranje razvoja. Aktivno će se nastojati mobilizirati financiranje i stručno znanje iz privatnog sektora te podupirati pristup održivom financiranju.

Strategijom Global Gateway Europa će preuzeti svoju ulogu u smanjenju globalnog investicijskog jaza. Međutim, za ostvarenje tog cilja bit će potrebno usklađeno djelovanje partnera sličnih stavova. U tom smislu Global Gateway nadovezat će se na rad pokrenut u okviru skupine G7 te će uzajamno podupirati inicijative kao što je Build Back Better World. To obvezivanje na suradnju potvrđeno je na Konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama 2021. (COP26), na kojoj su EU i SAD okupili partnere sličnih stavova kako bi se zajednički obvezali na rješavanje klimatske krize razvojem infrastrukture koja je čista, otporna i usklađena s idejom budućnosti s nultom neto stopom emisija 4 .

Global Gateway temelji se na postignućima strategije EU-a o povezivanju Europe i Azije iz 2018., nedavno sklopljenim partnerstvima za povezivost s Japanom i Indijom te Gospodarskom i investicijskom planu za zapadni Balkan 5 , Istočnom partnerstvu 6 i južnom susjedstvu 7 . U potpunosti je usklađen s UN-ovim Programom do 2030. i njegovim ciljevima održivog razvoja te Pariškim sporazumom. Ponudom pozitivnog izbora za razvoj globalne infrastrukture, u okviru strategije Global Gateway ulagat će se u međunarodnu stabilnost i suradnju te pokazati kako demokratske vrijednosti ulagateljima nude sigurnost i pravednost, partnerima održivost, a ljudima u cijelom svijetu dugoročne koristi.

2.Prioriteti ulaganja strategije Global Gateway

Global Gateway učvrstit će veze među ljudima između Europe i njezinih partnera te će njegova ulaganja biti usmjerena tamo gdje su otkriveni infrastrukturni nedostaci ili gdje su se oni proteklih godina više osjetili. Ta su područja često ključna za rješavanje gorućih globalnih problema i ulaganjem u njih srednjoročno i dugoročno ostvaruju se najveće koristi za građane.

Prioritet će biti ulaganja u digitalizaciju, sektore zdravlja, klime i energetike, prometni sektor te u obrazovanje i istraživanje. Isto tako, glavni su prioriteti poboljšanje kvalitete i količine infrastrukture te poticajnog okruženja u zemljama i regijama korisnicama. Global Gateway osigurat će pravednu i ravnopravnu dostupnost pogodnosti koje se ostvare ulaganjem. U tom ćemo smislu jamčiti da projekti i ulaganja budu uključivi, osobito u pogledu rodne ravnopravnosti.

2.1.Digitalni sektor

Pandemija bolesti COVID-19 povećala je važnost pristupa sigurnim i pouzdanim digitalnim infrastrukturama i tehnologijama koje se temelje na odgovarajućim propisima. Budući da se očekuje da će se globalni internetski promet do 2030. povećati za više od šest puta, širokopojasna povezivost postat će nužna za prelazak na podatkovno gospodarstvo i društvo.

EU će surađivati s partnerskim zemljama radi uvođenja digitalnih mreža i infrastruktura kao što su podmorski i zemaljski kabeli od optičkih vlakana, svemirski sustavi za sigurnu komunikaciju te infrastruktura u oblaku i podatkovna infrastruktura, što zajedno pruža temelj za razmjene podataka, suradnju u računalstvu visokih performansi, umjetnu inteligenciju i promatranje Zemlje. Prednost ćemo dati regijama, zemljama i stanovništvu kojima se usluge ne pružaju u dovoljnoj mjeri radi smanjenja globalnog digitalnog jaza i jačanja sigurnih i pouzdanih digitalnih veza među njima, kao i s Europom te ostatkom svijeta. EU će smanjiti ekološki otisak digitalne infrastrukture promicanjem zelenih podatkovnih centara i uvođenjem podvodnih kabela sa senzorima za praćenje oceana.

Ulaganja u digitalnu infrastrukturu usmjeravat će se paketom instrumenata EU-a za kibersigurnost 5G mreža. Ona će se povezati i sa standardima i protokolima koji podupiru sigurnost i otpornost mreža, interoperabilnost te otvoren, pluralistički i siguran internet. EU će promicati i pristup otvorenom internetu jer on ima ulogu glavnog pokretača inovacija te sociopolitičkog, gospodarskog i kulturnog razvoja.

EU će ponuditi pakete za digitalno gospodarstvo 8 u kojima se ulaganja u infrastrukturu kombiniraju s pomoći na razini zemlje za osiguravanje zaštite osobnih podataka, kibersigurnosti i prava na privatnost, pouzdane umjetne inteligencije te pravednih i otvorenih digitalnih tržišta. Na primjer, EU će se nadovezati na globalna kretanja prema konvergenciji s Općom uredbom o zaštiti podataka kako bi potaknuo druge zemlje na promicanje sigurnog prijenosa podataka. Global Gateway promicat će EU-ov regulatorni model otvorenih i konkurentnih tržišta za komunikacijske mreže i usluge.

2.2.Klima i energija

Cjenovno pristupačan i pouzdan pristup energiji i sirovinama preduvjet je za funkcioniranje gospodarstava i konkurentnost industrija. Iz energetskog sektora ujedno potječe više od 70 % globalnih emisija stakleničkih plinova i njegov prelazak na čišću energiju imat će glavnu ulogu u sprečavanju destruktivnih učinaka klimatskih promjena. EU se obvezao da će postati prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. Na nedavnoj konferenciji COP26, u okviru klimatskog pakta iz Glasgowa, svijet se kolektivno obvezao na postizanje nulte neto stope globalnih emisija ugljičnog dioksida sredinom stoljeća.

Klimatske promjene i gubitak bioraznolikosti nerazmjerno utječu na najsiromašnije i najosjetljivije osobe, osobito u zemljama s niskim i srednjim dohotkom. Ulaganje u ublažavanje klimatskih promjena i otpornost na njih u tim zemljama nije samo nužno za sigurnost opskrbe hranom, zdravstvenu i ljudsku sigurnost te zaštitu od učinaka klimatskih promjena, već predstavlja i veliku gospodarsku priliku. Kako bi se osiguralo da ta ulaganja stvarno dovedu do promjena, infrastruktura se mora oblikovati tako da odgovori na trenutačne rizike i buduće prijetnje te se mora izgraditi u skladu sa standardima koji će poticati niske ili nulte emisije i podnijeti njihov učinak.

Ta ulaganja u infrastrukturu i prateći propisi utrt će put za prelazak na čistu energiju. Zajedno pružaju jedinstvenu priliku za preobrazbu gospodarstava, otvaranje novih radnih mjesta i jačanje energetske sigurnosti. Surađivat ćemo s partnerskim zemljama kako bismo omogućili njihovu pravednu energetsku tranziciju i istodobno diversificirali našu opskrbu čistom energijom. Podupirat ćemo regionalnu energetsku integraciju na temelju energetske povezanosti i zajedničkih projekata kao što su odobalne vjetroelektrane u priobalnim regijama te promicati energetsku učinkovitost, energiju iz obnovljivih izvora (uključujući pametne električne mreže) i pravednu tranziciju.

Surađivat ćemo s partnerskim zemljama koje imaju potencijal za razvoj proizvodnje vodika iz obnovljivih izvora i promicati uspostavu konkurentnih tržišta kako bismo omogućili da se tim vodikom koji se proizvodi izvan EU-a trguje na međunarodnoj razini bez ograničenja izvoza ili narušavanja cijena. Surađivat ćemo s partnerskim zemljama i kako bismo uložili u infrastrukturu za razvoj održivih i otpornih lanaca vrijednosti za sirovine.

2.3. Promet

Prometne mreže ključni su pokretači uspješnih gospodarstava i društava. Povezuju nas s partnerima i omogućuju međunarodnu trgovinu. Isto tako, prijevoz je glavni sektor u borbi protiv klimatskih promjena te razvoju i uvođenju digitalnih tehnologija.

Global Gateway promicat će ulaganja u globalnu infrastrukturu kojom se stvaraju održive, pametne, otporne, uključive i sigurne prometne mreže za sve vrste prijevoza, uključujući željeznicu, ceste, luke, zračne luke, logistiku i granične prijelaze, te će povezati te načine u multimodalni sustav. Provodit ćemo projekte prometne infrastrukture koji potiču održivi razvoj partnerskih zemalja i smanjuju emisije stakleničkih plinova, a istodobno omogućuju diversifikaciju njihovih lanaca opskrbe. Nastojat ćemo i unaprijediti naš položaj svjetskog prometnog čvorišta.

U okviru strategije Global Gateway poticat će se konvergencija s europskim ili međunarodnim tehničkim, socijalnim i ekološkim standardima te standardima tržišnog natjecanja, uzajamnost u pristupu tržištu i jednaki uvjeti u području planiranja i razvoja prometne infrastrukture. Nastojat će se poboljšati infrastruktura za napajanje i punjenje za vozila s nultim emisijama i poticati nabava goriva iz obnovljivih izvora i niskougljičnih goriva. Usto, nastojat će se ojačati zračne i pomorske veze s ključnim partnerima, a istodobno će se određivati novi standardi za poboljšanje ekološke i društvene održivosti, uspostavu poštenog tržišnog natjecanja i smanjenje emisija u tim sektorima.

2.4. Zdravlje

Pandemija je razotkrila slabosti zdravstvenih sustava i nestabilnost farmaceutskih lanaca opskrbe. Istaknula je i velike razlike u kapacitetima medicinske proizvodnje u različitim dijelovima svijeta. Na primjer, Afrika i dalje uvozi 99 % svojih cjepiva. Međutim, zdravstvena pitanja uvelike nadilaze okvir pandemije. Procjenjuje se da svake godine 8,6 milijuna ljudi u zemljama s niskim i srednjim dohotkom umre od stanja koja se mogu liječiti, uključujući bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem, poremećaje u majki i ozljede u cestovnim nesrećama 9 .

U okviru strategije Global Gateway prioritet će biti sigurnost lanaca opskrbe i razvoj lokalne proizvodnje. Kad je riječ o sigurnosti lanaca opskrbe, EU će surađivati s partnerskim zemljama kako bi diversificirale svoje farmaceutske lance opskrbe. Uklanjanju zastoja u međunarodnim lancima opskrbe pridonijet će i Tijelo EU-a za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize (HERA).

Kontinenti moraju moći proizvoditi svoja cjepiva. EU će nastojati spriječiti buduće zdravstvene krize jačanjem kapaciteta u cijelom svijetu. To uključuje izgradnju proizvodnih kapaciteta u trećim zemljama.

HERA će uspostaviti blisku suradnju s globalnim partnerima radi jačanja globalnog nadzora, olakšavanja međunarodne suradnje i potpore medicinskim protumjerama ako dođe do zdravstvene krize, podupiranja zemalja s niskim i srednjim dohotkom u izgradnji stručnog znanja i razvoju proizvodnih i distribucijskih kapaciteta te podupiranja pristupa medicinskim protumjerama koje financira EU.

Global Gateway olakšavat će i ulaganje u održivu infrastrukturu i regulatorno okruženje za lokalnu proizvodnju lijekova i medicinskih tehnologija, što će pak pomoći u integraciji trenutačno fragmentiranih tržišta i promicanju istraživanja i prekograničnih inovacija u zdravstvenoj zaštiti; to će nam pomoći da porazimo bolesti kao što su COVID-19, malarija, žuta groznica, tuberkuloza i HIV/AIDS. 

2.5. Obrazovanje i istraživanje

Obrazovanje je ključno za pravedna i uključiva društva i za njihov dugoročni gospodarski uspjeh. Pandemija bolesti COVID-19 otkrila je slabosti u obrazovnim sustavima u cijelom svijetu. Sredstva izdvojena za obrazovanje u zemljama u razvoju često nisu dovoljna dok se broj učenika povećava. Procjenjuje se da će se broj učenika u svijetu utrostručiti u sljedeća dva desetljeća.

EU će ulagati u kvalitetno obrazovanje, uključujući digitalno obrazovanje, s perspektivom cjeloživotnog učenja, a posebnu će pažnju posvetiti uključivanju djevojčica, žena i drugih osjetljivih skupina, koje često rjeđe pohađaju školu. Pomoći ćemo partnerskim zemljama da preobraze svoje obrazovne sustave i uklone nedostatke u poučavanju, osposobljavanju i učenju na svim razinama.

Olakšat ćemo i mobilnost učenika i studenata, osoblja, nastavnog osoblja i pripravnika te ojačati mreže i uzajamno učenje među visokim učilištima. Prošireni program Erasmus+ otvara takve prilike za ljude iz cijelog svijeta.

EU će surađivati s partnerskim zemljama kako bi pojačao suradnju u području istraživanja i inovacija.

Obzor Europa, najveći svjetski javno financirani multilateralni program za istraživanja i inovacije, nudi istraživačima i inovatorima izvan Europe priliku da sudjeluju u aktivnostima zajedničkog istraživanja i inovacija, programima mobilnosti i multilateralnim partnerstvima za istraživanja i inovacije koje financira EU. Program Obzor Europa sad nudi mogućnost pridruživanja zemalja iz cijelog svijeta koje dijele temeljne vrijednosti i snažan profil u području znanosti, tehnologije i inovacija. Komisija će ispitati i mogućnosti povezivanja poduzetničkih inkubatora i inovatora u cijelom svijetu.

3.Model ulaganja i ostvarenja strategije Global Gateway

Kako bi se osigurao opseg potrebnog ulaganja, u okviru strategije Global Gateway mobilizirat će se veća količina i bolja ulaganja u međunarodnu infrastrukturu. To zahtijeva novi i inovativni pristup financiranju i unapređenje našeg postojećeg paketa instrumenata. Global Gateway oslonit će se na instrumente za smanjivanje rizika, kao što su jamstva i mješovito financiranje, kako bi se privukla kombinirana sredstva iz javnog i privatnog sektora. Financijski instrumenti kombinirat će se s operativnim instrumentima, kao što su tehnička pomoć, politički i gospodarski dijalog, sporazumi o trgovini i ulaganjima te standardizacija, kako bi se pridonijelo stvaranju boljih uvjeta za kvalitetna ulaganja.

3.1. Proširenje ulaganja

EU očekuje povećanje proračunske potrošnje na infrastrukturu u trećim zemljama. Od 2014. do 2020. EU je uložio 14 % svojeg proračuna za vanjsko djelovanje (9,62 milijarde EUR) na projekte za povezivost. U proračunskom ciklusu 2021.–2027. taj će se iznos vjerojatno znatno povećati. Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI) – Globalna Europa, kojim se financira suradnja s trećim zemljama, ima ukupni proračun od 79 milijardi EUR i cilj mu je potrošiti 35 % proračuna na djelovanje u području klime. Osim toga, približno 10 % sredstava tog instrumenta namijenit će se digitalnim mjerama.

Služit ćemo se i inovativnim financijskim instrumentima kako bismo privukli privatni kapital. Instrumentom za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju uspostavlja se jamstveni kapacitet Unije vrijednosti do 53,4 milijarde EUR. EU može privući privatna ulaganja i svojim Instrumentom pretpristupne pomoći (IPA) III, programima Interreg i InvestEU te programom za istraživanja i inovacije Obzor Europa. Europski fond za održivi razvoj plus (EFOR+) bit će naš glavni financijski instrument za mobiliziranje ulaganja u okviru strategije Global Gateway. Jamstva koja on daje koristit će se za aktivnosti smanjivanja rizika i privlačenje privatnog ulaganja, u suradnji s Europskom investicijskom bankom i drugim europskim financijskim institucijama, na primjer Europskom bankom za obnovu i razvoj.

U nastojanju da proširi svoj paket financijskih instrumenata, EU ispituje mogućnost uspostave europskog instrumenta za izvozne kredite kako bi dopunio postojeće mehanizme za izvozne kredite na razini država članica i povećao ukupnu snagu EU-a u tom području. Instrument bi pomogao osigurati jednake uvjete za poduzeća iz EU-a na tržištima trećih zemalja, na kojima se sve češće moraju natjecati sa stranim konkurentima koji dobivaju veliku potporu od svojih vlada, što im olakšava sudjelovanje u infrastrukturnim projektima.

3.2. Poticajno okruženje za ulaganja

Poticajno okruženje ima ključnu ulogu u mobilizaciji većih ulaganja u infrastrukturu koja ispunjavaju i visoke tehničke, ekološke i socijalne standarde te standarde tržišnog natjecanja i upravljanja. EU će se služiti svojim alatima kako bi poboljšao uvjete za privlačenje kvalitetnih ulaganja u partnerskim zemljama. To će uključivati nekoliko smjerova djelovanja:

·jačanje mobilizacije domaćih resursa, upravljanja javnim financijama i upravljanja dugom te poboljšanje održivosti duga;

·olakšavanje reformi u partnerskim zemljama za uspostavu transparentnih, nediskriminirajućih i održivih regulatornih okvira usklađenih s međunarodnim standardima te jačanje njihova kapaciteta za izvršavanje usklađenosti s pravnim obvezama;

·poboljšanje toka održivog financiranja promicanjem relevantnih taksonomija, standarda i objava. Komisija izrađuje sveobuhvatnu strategiju za proširenje pristupa održivom financiranju u zemljama s niskim i srednjim dohotkom;

·poboljšanje kapaciteta partnerskih zemalja za izradu infrastrukturnih planova i pripremu vjerodostojnih portfelja projekata usklađenih s nacionalnim strategijama razvoja i potrebama;

·poticanje poštovanja međunarodnih standarda za infrastrukturnu potrošnju drugih bilateralnih i multilateralnih pružatelja financiranja;

·aktivno sudjelovanje u relevantnim međunarodnim tijelima za utvrđivanje standarda. 

4.Koordinacija djelovanja s partnerima sličnih stavova

U provedbi strategije Global Gateway EU će blisko surađivati s partnerima sličnih stavova kako bi ostvarili sinergije među svojim pojedinačnim aktivnostima u području povezivosti i kvalitetne infrastrukture s trećim zemljama i kako bi postigli najveći učinak u premošćivanju globalnog infrastrukturnog jaza. Ta suradnja obuhvaćat će sve aspekte našeg rada, uključujući koordinaciju politika, suradnju na zajedničkim ili usporednim projektima i njihovo sufinanciranje, zajedničke aktivnosti sa zemljama domaćinima, privatnim sektorom i međunarodnim financijskim institucijama te suradnju u kontekstu relevantnih foruma za utvrđivanje međunarodnih standarda.

Skupina G7 već je uspostavila velik broj inicijativa kojima podupire održivu infrastrukturu u partnerskim zemljama. EU je potpuno posvećen znatnoj promjeni u financiranju infrastrukture na koju su se obvezali čelnici skupine G7 na sastanku na vrhu u Carbis Bayu u lipnju 2021. i ima aktivnu ulogu u ostvarivanju te ambicije. Shvaća to kao dugoročno partnerstvo kojem će se moći pridružiti i drugi.

EU je već sklopio partnerstva za povezivost s Japanom i Indijom. Namjerava uspostaviti partnerstvo za povezivost i s Udruženjem država jugoistočne Azije (ASEAN) na temelju izjave ministara iz 2020. EU i SAD pokrenuli su početkom godine Vijeće za trgovinu i tehnologiju u kojem stranke surađuju i na promicanju sigurne i održive međunarodne digitalne povezivosti. EU će nastojati produbiti suradnju sa SAD-om te Kanadom i Republikom Korejom i drugim partnerima sličnih stavova.

Kako bi istaknula strategiju u političkom programu, Europska unija učinit će Global Gateway prioritetnom temom na multilateralnim i, prema potrebi, bilateralnim sastancima na vrhu s našim međunarodnim partnerima, za početak na predstojećem sastanku na vrhu između EU-a i Istočnog partnerstva, nakon kojeg slijedi sastanak na vrhu između EU-a i Afričke unije. Integrirat će načela strategije Global Gateway i u svoju suradnju na povezivosti s partnerskim regijama, organizacijama i zemljama.

5.Upravljanje i komunikacija

Projekti strategije Global Gateway izrađivat će se i provoditi putem inicijativa Tima Europa. Institucije EU-a, države članice i europske financijske institucije surađivat će s europskim poduzećima te vladama, civilnim društvom i privatnim sektorom u partnerskim zemljama.

Za provedbu strategije Global Gateway bit će zaduženi Visoki predstavnik/potpredsjednik Komisije i odgovorni povjerenici, pod ukupnim upravljanjem predsjednice Komisije. U tom kontekstu osnovat će se Odbor za Global Gateway koji će pružati strateške smjernice za tu inicijativu, posebno s obzirom na razvoj projekata Tima Europa.

Komisija će osnovati poslovnu savjetodavnu skupinu za Global Gateway. Ta će skupina osigurati uključivanje privatnog sektora, bit će lako dostupna i u njoj će se raspravljati o provedbi strategije Global Gateway. Primat će informacije iz poslovnog sektora i dijeliti znanje kako bi što više povećala učinak i učinkovitost ulaganja. Bit će komplementarna postojećim organizacijama za poslovnu potporu i neće dovoditi u pitanje njihov rad. Uspostavit će se i dijalog s civilnim društvom kako bi se osigurao potpuno uključiv pristup.

Kako bi poduprle to djelovanje, delegacije EU-a u bliskoj suradnji s državama članicama EU-a u okviru pristupa Tima Europa imat će ključnu ulogu u koordinaciji sa svim dionicima na terenu i u uspostavi kontakata s partnerskim zemljama kako bi se identificirali projekti, pronašlo financiranje za njih i pratila njihova provedba. To će biti dio šireg diplomatskog djelovanja koje će se poduzeti zajedno s državama članicama radi promicanja modela Global Gateway te gospodarskih i socijalnih koristi i koristi za okoliš koje će se njime ostvariti.

EU će pokrenuti informativnu kampanju u partnerskim zemljama kako bi građanima i institucionalnim dionicima objasnio pristup strategije Global Gateway te će pozvati države članice i europske financijske institucije da udruže snage u toj komunikaciji. Komisija će 2022. organizirati i namjensku komunikacijsku kampanju strategije Global Gateway unutar EU-a.

6.Buduće djelovanje

Strategijom Global Gateway nastoji se kombinirati kapital i stručno znanje Tima Europa, njegovih međunarodnih partnera i privatnog sektora. Temeljit će se na potrebama naših partnerskih zemalja i strateškim interesima Europske unije. U tom ćemo smislu razvijati Global Gateway zajedno s partnerskim zemljama i pozivati na aktivno sudjelovanje civilnog društva i lokalnog privatnog sektora u našim raspravama. EU će sad uspostaviti kontakt s drugim zemljama koje žele partnerstvo. Surađivat ćemo i s privatnim sektorom kako bismo potaknuli uključivanje njegova kapitala, stručnog znanja i iskustva.

Napredak u provedbi strategije Global Gateway redovito će se i proaktivno pratiti i procjenjivati te će se o njemu izvješćivati. Strategija će se prema potrebi prilagoditi. Komisija i Visoki predstavnik predani su brzoj provedbi strategije i redovito će o njoj obavješćivati Vijeće i Parlament.

Na temelju uspjeha Europskog foruma povezivosti 2019. na kojem su sudjelovale neke partnerske zemlje EU-a i ključni dionici EU će organizirati redovite sastanke Foruma Global Gateway. Komisija će u lipnju 2022. organizirati sastanak s dionicima kako bi razmotrili napredak ostvaren u provedbi strategije Global Gateway i razgovarali o daljnjim koracima.

(1)

Centar za globalnu infrastrukturu: https://outlook.gihub.org/ . 

(2)

Rozenberg, Julie; Fay, Marianne, 2019., Beyond the Gap: How Countries Can Afford the Infrastructure They Need while Protecting the Planet (Premošćivanje investicijskog jaza: kako zemlje mogu izgraditi infrastrukturu koja im je potrebna i istodobno zaštititi planet), Washington, DC: Svjetska banka.

(3)

Zaključci Vijeća 10629/21 „Globalno povezana Europa” od 12. srpnja 2021.

(4)

  https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/statement_21_5767  

(5)

Komunikacija „Gospodarski i investicijski plan za zapadni Balkan”, COM(2020) 641 final.

(6)

Zajednička komunikacija „Jačanje otpornosti – Istočno partnerstvo koje donosi koristi za sve”, JOIN(2020) 7 final i zajednički radni dokument službi „Oporavak, otpornost i reforma: prioriteti Istočnog partnerstva nakon 2020.”, SWD(2021) 186 final.

(7)

Zajednička komunikacija „Obnovljeno partnerstvo s južnim susjedstvom – Nova agenda za Sredozemlje”, JOIN(2021) 2 final, i zajednički radni dokument službi „Obnovljeno partnerstvo s južnim susjedstvom – Gospodarski i investicijski plan za južno susjedstvo”, SWD(2021) 23 final.

(8)

Komunikacija Komisije „Digitalni kompas 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće”, COM(2021) 118 final, 9.3.2021.

(9)

Kruk, Margaret E.; Gage, Anna D.; Joseph, Naima T.; Danaei, Goodarz; García-Saisó, Sebastián; Salomon, Joshua A., Mortality due to low-quality health systems in the universal health coverage era: a systematic analysis of amenable deaths in 137 countries (Smrtnost zbog slabe kvalitete zdravstvenih sustava u doba univerzalnog zdravstvenog osiguranja: sustavna analiza smrtnih slučajeva koji se mogu izbjeći uz odgovarajuću zdravstvenu skrb u 137 zemalja), The Lancet 392.10160 (2018.), str. 2203.–2212., https://doi.org/10.1016/S0140-6736(18)31668-4 .

(10)

Komisija predlaže novu inicijativu Global Gateway kako bi odgovorila na znatno povećanje ulaganja koje se financira iz proračuna EU-a. Stavit će na raspolaganje dodatnih 750 milijuna EUR u razdoblju 2022.–2027. u godišnjim tranšama pod uvjetom da i EIB uloži sredstva u skladu s odgovarajućim dogovorom i da se provedba tih projekata odvija prema planu. U tu svrhu hitno treba unaprijediti rad na identifikaciji i procjeni projekata. Komisija predlaže da se to evaluira 2024. kako bi se prema potrebi povećao proračun.